Srbija i MMF

02.novembar 2005. Miša Brkić

Izgubljeno poverenje

Trogodišnji aranžman još nije završen i ne zna se kada će se završiti jer Međunarodni monetarni fond više ne veruje pregovaračima srpske vlade da će ispuniti ono na šta su se obavezali. Vlast u Beogradu izgubila je poverenje tako moćne međunarodne finansijske institucije posle serije prevara koja je kulminirala usvajanjem u parlamentu Zakona o penzijskom sistemu u formi kakva nije bila dogovorena sa Misijom MMF-a. Pariski klub poverilaca otpisaće nam dug od 700 miliona dolara tek kada se MMF uveri da je Vlada Srbije uradila sve ono na šta se obavezala u Memorandumu koji je potpisala sa šeficom Misije MMF-a Piritom Sorsom

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

27.oktobar 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Tema broja - Podgorica protiv Brisela

19.oktobar 2005. Vera Didanović

Referendumski niski start

Pokret za nezavisnu Crnu Goru, okupljen oko premijera Mila Đukanovića, u subotu je javno odbio preporuke EU-a da izjašnjavanje o nezavisnosti, najavljeno za april, odloži do jeseni. Da li se Crna Gora osamostaljuje

Fudbal - povodom jubileja šest decenija od osnivanja FK Partizan

12.oktobar 2005. Božo Koprivica

Naših šezdeset godina

Ima, ima šta da se voli. Smrt fašizmu, živeo Partizan

Evropski pregovori

12.oktobar 2005. Milan Milošević

Start trke s preponama

Pregovori o asocijaciji sa EU-om, pregovori sa MMF-om, pregovori sa Svetskom trgovinskom organizacijom, kosovski šatl pregovori...

Srpski evropski račun

06.oktobar 2005. Milan Milošević

Brisel i priključenija

Šta predviđa Nacionalna strategija Srbije za pristupanje Evropskoj uniji

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Portret savremenika - Svetozar Marović

29.septembar 2005. Vera Didanović i Dokumentacioni centar "Vreme"

Ni tamo, ni ovamo

"Možda je moja politička karakteristika trpljenje, to što sam uvek negde između, što verujem u neku meru", opisao je svoju "političku posebnost" predsednik SCG, koji, nakon optužbi za potpisivanje štetnog ugovora o nabavci vojne opreme, kaže da se ipak neće povući sa funkcije koju obavlja "u interesu evropskih ciljeva SCG"

Srbija pet godina posle Miloševića

29.septembar 2005. Dimitrije Boarov

Učinak demokratske petoljetke

Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"

Igre oko "Sterijinog pozorja"

07.septembar 2005. Teofil PančićAntrfile: Sonja Ćirić

Kepeci iza kulisa

Ako neko sa pozicije arbitrarne političke moći hoće da usred njihovog mandata, a iz nekih krajnje konfuzno formulisanih "razloga", smeni dvoje vodećih ljudi, koji Pozorju nisu naneli nikakvu štetu, naprotiv, onda imamo posla s patološkim izlivom vlasti u mozak

Šta spaja, razdvaja i sukobljava građane i vlast u Srbiji pre i posle 2000. godine

07.septembar 2005. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?