Rusija
Muzejska mafija
Za poslednjih 15 godina iz ruskih muzeja i privatnih kolekcija ukradeno je više od 50.000 umetničkih dela
Za poslednjih 15 godina iz ruskih muzeja i privatnih kolekcija ukradeno je više od 50.000 umetničkih dela
Obveznice stare devizne štednje prodate su na berzi za 457,4 miliona evra, od početka trgovanja 9. septembra 2002. do 12. maja 2006.
Hrabre promene u "svojinskoj bazi" društva, uvek praćene i lomovima i aferama, ostaće kao podloga budućnosti demokratske Srbije
Kako izbeći da mali broj ljudi koji akcije javnih preduzeća treba da prodaju suzi broj onih koji bi od prodaje mogli da imaju koristi
U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije
Propadanje nekada najvećih i najznačajnijih ovdašnjih izdavačkih kuća – Prosvete, Bigza i Nolita – traje godinama. Njihova sudbina jeste ili će biti konačno određena tek nakon privatizacije. Naime, BIGZ je prošle sedmice prodat, i to po početnoj aukcijskoj ceni, Nolit će biti prodat uskoro, dok rat za Prosvetu izgleda još nije definitivno okončan
Prve reakcije na vest iz Torina bile su, naravno, pozitivne, ali i preterane: nije to baš idilična priča
Stari strah od agrarnih velikaša nije lako objasniti, jer je, za razliku od Vojvodine, Srbija ušla u XX vek sa samo osam poseda krupnijih od 500 hektara i poznato je da su se srpski nacionalni radnici ponosili okolnošću da je Srbija zemlja slobodnih, autonomnih seljaka, pošto su smatrali da je baš to osnova navodno urođenog "demokratskog duha" naše nacije. Možda nečega i ima u toj tezi, ali ona je, čini se, pored tog blagotvornog uticaja na utemeljenje "nacionalističkog populizma", imala katastrofalne posledice po razvoj poljoprivrede u Srbiji
Sve što su kreatori ekonomske politike zamislili kao radikalne reforme za 2005. godinu dobro je zamišljeno, pod uslovom da se koalicioni partneri s tim slože
Kad se izglasava budžet, uvek u žižu dolaze ključna socijalna, ekonomska i politička pitanja – ali naša javnost se ovog puta zabavljala manje važnim temama