Preuzimanje državnih ingerencija

08.jun 2006. Milan Milošević

O zastavama, kesama i sestrama

Država se sad zove Republika Srbija, zastava je crveno-plavo-bela, himna je "Bože pravde" a, kako kažu, amputirana noga hoće da boli...

Nagorno Karabah

15.februar 2006. Boris Varga

Rizici autonomije

U Parizu je propao još jedan pokušaj mirovnih pregovora uz posredovanje Evropske unije između Jermenije i Azerbejdžana o budućem statusu Nagorno Karabaha. Konflikt na Južnom Kavkazu oko Nagorno Karabaha traje već 18 godina, a nepromenjive pozicije i samouverenost Jerevana i Bakua podsećaju na političku hrabrost iz "hladnog rata"

Ukrajina

01.februar 2006. Saša Gleđa

„Rat“ drugim sredstvima

Pokušaji Ukrajine da se izbori za energetsku nezavisnost ušli u drugu fazu

Dosije - Ratko Mladić

29.decembar 2005. Dejan Anastasijević i Dokumentacioni centar "Vreme"

Pršti, pršti haška staza

Nemoćna ili nevoljna da Srbiju oslobodi haškog kamena koji joj visi o vratu, vlast se panično trudi da proizvede utisak da ipak nešto radi

Istorija Balkana

08.decembar 2005. Slobodanka Ast

Učenje o bolu

Veliki projekat o nastavi moderne istorije na kome je radilo 60 istoričara iz 11 zemalja jugoistočne Evrope, pretočen u četiri istorijske čitanke, na nov način govori o najbolnijim balkanskim temama: Osmanskom carstvu, nacijama i državama u jugistočnoj Evropi, balkanskim ratovima i Drugom svetskom ratu

Pozorište

16.novembar 2005. Ivan Medenica

Ludilo nevoljenosti

Hening Mankel, Okamenjeni princ;
režija: Mark van der Velden;
igraju: Goran Jevtić i Ivan Tomić;
Malo pozorište "Duško Radović"

Organizovani kriminal na Balkanu (8) – Narkotici (1)

09.novembar 2005. Dejan Anastasijević i istraživači

Put svile i heroina

Kad god se reči "Balkan" i "droga" nađu u istoj rečenici, iskaču dva stereotipa: prvi je da najvažniji put kojim ilegalne droge stižu na Zapad vodi preko Balkana, pravo kroz srce bivše Jugoslavije; drugi je da prometom i distribucijom droge, na Balkanu i na Zapadu, dominira albanska mafija, tačnije kriminalne grupe kosovskih Albanaca. Kao i svi stereotipi, i ovi se zasnivaju na zrnu istine: tačno je da najkraći put od avganistanskih makovih polja do potrošača u gradovima Evropske unije vodi preko Balkana, kao i da ovdašnje tranzicione, postkonfliktne države, sa slabo kontrolisanim granicama i korumpiranim bezbednosnim i pravosudnim sistemima, ne predstavljaju ozbiljnu prepreku za krijumčare. Tačno je i to da kosovski Albanci, sa svojom dobro raspoređenom dijasporom, tradicionalnom porodičnom strukturom i za strance nerazumljivim jezikom, u poslednje vreme igraju važnu ulogu u nekim nišama ovog biznisa. Tačno je, međutim, i da je priča o narko-mafiji, baš kao i priča o terorizmu, plodno tle za političke zloupotrebe i manipulacije samozvanih eksperata. Ovo istraživanje, između ostalog, ima za cilj da razdvoji činjenice od uvreženih predrasuda i da što precizniju sliku stvarnog stanja

Brisel, Kosovo i ostali

19.oktobar 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (1) - trgovina ljudima

21.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Novo ime starog posla

U relevantnim svetskim izveštajima koji tretiraju problem trgovine ljudima (trafficking in people), kao što su godišnji izveštaji američkog Stejt departmenta ili agencija UN-a za borbu protiv organizovanog kriminala, područje Zapadnog Balkana ili Jugoistočne Evrope ne zauzima centralno mesto, ali je daleko od toga da se ovaj problem sveo na meru koja bi mogla da bude društveno podnošljiva. Prostor od Rusije i Ukrajine na istoku, preko Moldavije i Rumunije, kroz Srbiju i Crnu Goru, ka Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dalje na zapad poslednjih je petnaestak godina bio meka za granu organizovanog kriminala koja je trgovala ženama, uglavnom u cilju seksualne eksploatacije, i decom, u cilju radne eksploatacije – prosjačenja ili prodaje porodicama na Zapadu koje nemaju decu. Serija tekstova koju će objaviti "Vreme" ima za cilj da predstavi stanje u ovoj oblasti posmatrajući problem u kontekstu regiona kroz analizu postojećih istraživanja, razgovorima sa relevantnim učesnicima u borbi protiv ovog dela organizovanog kriminala i predstavljanjem učinaka tih aktivnosti u poslednjih nekoliko godina

Portret savremenika - Milan Beko

21.septembar 2005. Vera Didanović

Čovek iz senke

Nakon više od tri godine potpunog odsustva iz javnog života Srbije, nekadašnji Miloševićev ministar za privatizaciju i ključni čovek u prodaji Telekoma, kum Zorana Đinđića, šef, a potom i poslovni partner Vladimira Popovića Bebe, prijatelj Jovice Stanišića, Milorada Vučelića, Danka Đunića, Slobodana Radulovića i drugih, ponovo se "ukazao" – kao učesnik u privatizaciji nekoliko firmi