Intervju – Euđenio Sidoli, generalni direktor "Filip Moris" DIN

12.oktobar 2005. Miša Brkić

Promena vizije menja i ljude

"Otpor promenama u Nišu bio je znatno veći od onog s kojim smo se suočili u drugim zemljama u tranziciji. Imali smo mnogo nepotrebnih izazova za koje smo uludo utrošili vreme. Ljudi nisu bili srećni zato što su smatrali da su prodati. Naša kompanija veruje u pojedinca i mnogo ulaže u njega"

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

12.oktobar 2005. Slobodan Georgijev i istraživači

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države

Pun kufer marketinga

12.oktobar 2005. Nadežda Milenković

Do nježnika

Isti spot, samo različite vode

Post festum - 39. Bitef

06.oktobar 2005. Ivan Medenica

Kroz prozirnu magmu

U kontekstu ovogodišnjih svetskih pozorišnih festivala, Bitef se izdvojio kao jedno od vodećih dešavanja, sa zanimljivijim programom od, recimo, čuvenog Avinjonskog festivala

Izložbe - 46. Oktobarski međunarodni salon

06.oktobar 2005. Sonja Ćirić

Jednostavno privlačenje

"Tragali smo za radovima koje je rečima teško objasniti, za radovima koji ostavljaju utisak na posmatrača, koji su jasni u konceptu i ideji, još jasniji u realizaciji, u kojima se prepoznaju svest i namera umetnika da pokaže svoju ideju od nastanka do realizacije rada. Takvih radova, istina, ima svuda, ali ih nema puno", kaže Darka Radosavljević, umetnički direktor Oktobarskog salona

Zaštita životinja

06.oktobar 2005. Jasmina Lazić

Zakon rešava haos

Domaći propisi ne definišu dobrobit životinja i njihovo zlostavljanje i ne obuhvataju sve životinjske vrste. S obzirom na to da se praktično ne sprovode, javnost gotovo da i ne zna da ovi propisi postoje

Trgovina ljudima - Mitar Đurašković, MUP Srbije

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Tranzit izvora

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje