TV manijak

02.septembar 2020. Dragan Ilić

Milo ili Sveti Vasilije

Mediji u Srbiji su prvo zanemarivali izbore u Crnoj Gori, da bi se posle euforično uključili u istorijski poraz Mila Đukanovića

Dnevnik oporavka

22.april 2020. Ivan Milenković

Korona i posledice

Kuća u Ćupriji ima pristojno dvorište i prvo što će S.M. uraditi po buđenju jeste da se sjuri u njega. "‘De ćeš bre?", pita je otac. "Da plućima pričinim radost", kaže. Dvadesetak stepenika naniže prelazi bez problema. Dok miruje, sve je u redu. Povratak je, međutim, kudikamo teži: posle desetog stepenika pravi kraću pauzu

Nuspojave

21.april 2020. Teofil Pančić

O »želji da virus pobedi«

Nekako smo uspeli da aktiviramo gotovo sve one mehanizme kolektivističkog pritiska koji su hegemoni faktor u društvu bar poslednjih tridesetak godina, a mnogi od njih valjda i vekovima

Dejvid Belami (1933–2019)

25.decembar 2019. Slobodan Bubnjević

Brodolom jednog prirodnjaka

Kako uspon i pad nekada slavnog botaničara osvetljava ključna pitanja našeg doba, zapletena u složene odnose politike, TV produkcija i nauke? Zaostavština Dejvida Belamija od preko 400 televizijskih emisija i 45 knjiga o prirodi ostaće u novom veku nasukana na greben nepromišljenih poteza, jednako kao supertanker na podmukle podvodne hridi

Intervju – Sergej Trifunović, predsednik Pokreta slobodnih građana

13.novembar 2019. Jovana Gligorijević

Nemam problem sa nacionalistima, nego sa kriminalcima

"Najveći izdajnik u Srbiji je onaj koji targetira druge kao izdajnike. Tu priču o patriotama i izdajnicima slušamo 30 godina i više mi je muka od te reči, jer se svodi na zamenu teza, gle čuda. Kome neko može Srbiju da izda? Za šta? Sve su rasprodali. Sve su pokrali. Zakonski, to verovatno i može da se tretira kao izdaja, ali to je čist kriminal. Lažu, kradu, ubijaju ljude, pa to onda zataškavaju tako što ponovo lažu, kradu i ponekog ubiju. Srbija je ojađena kuća zato što je ‘glava kuće’ neotesani megaloman koji bije celu porodicu, pa babi krade penziju da bi platio kurve"

Invazija Turske na sever Sirije

23.oktobar 2019. Peđa Anđelković

Velika strateška greška

Sporna odluka Donalda Trampa da povuče američke trupe i tako otvori put za tursku invaziju na sever Sirije poremetila je odnos snaga u regionu. I to na štetu SAD

Stogodišnjica španske groznice

18.septembar 2019. Ivan Ivanji

Smrtonosnije od rata

Pred kraj Prvog svetskog rata 1918. godine, među vojnicima koji su taman srećno preživeli sve opasnosti bojišta, počela je da se širi infekcija koju su u prvo vreme smatrali gripom. Ubrzo je širom sveta umrlo između pedeset i sedamdeset miliona ljudi. Više nego od sveg mogućeg oružja za vreme rata

Putevi oko znakova

28.avgust 2019. Lazar Džamić

Brend Evropa (8)

Upravljanje brendovima i lekcije za budućnost Evrope

Knjiga

03.jul 2019. Jelena Jorgačević

Triler o našoj prošlosti

Prošlosti ne možemo da uteknemo. Patimo i tuđu patnju. Zamišljamo i nezamislivo kako bismo pronašli sebe. Upakovan kao uzbudljiv krimi-triler, roman Ivana Ivanjija Vila na Dedinju je zapravo priča o ljudskim odnosima, o suočavanjima i bežanju, tajnama i razotkrivanju, o generacijama dedova, sinova, ćerki i unuka uhvaćenih u vrtlozima vremena

VREME vanredni brojevi od 27. mart – 26. jun 1999

03.jun 2019. Milan Milošević i ekipa izveštača Vremena

PRILOG KULTURI SEĆANJA: Ratno Vreme

Smatramo da je naša obaveza da u danima rata, u kome se zemlja našla zbog napada NATO snaga, građane što brže, kvalitetnije i potpunije informišemo o događajima u zemlji i svetu (iz saopštenja Redakcije Vremena 2. marta 1999) Ovde ponavljamo noseće tekstove iz ratnih brojeva Vremena objavljenih od 27. mart – 26. jun 1999. u vreme kada je na snazi bila cenzura štampe.

Davos

24.januar 2018. Milan Milošević

Nesigurno primirje globalista i protekcionista

U alpskom svratištu 0,001 odsto dobitnika globalizacije vlada dobro raspoloženje: zarade milijardera od 2010. rasle su po stopi od 13 odsto godišnje, a plate radnika po godišnjoj stopi od dva odsto, a i svetska ekonomija se nakon krize 2008. vraća u kolosek. MMF je 2017. izmerio rast globalnog BDP-a od 3,6 odsto – što mi u Srbiji nismo osetili