Istraživanje Crvene planete

13.jun 2018. Dr Saša Marković

Marsovske hronike

Nova otkrića koja potkrepljuju ili opovrgavaju hipotezu o Marsovoj biosferi smenjuju se filmskom brzinom. I taman kada smo pomislili da je na celu priču stavljena tužna tačka nakon što su u Marsovim stenama otkriveni perhlorati, agresivna jedinjenja potpuno nekompatibilna sa živom materijom, NASA je prošle nedelje objavila nove rezultate do kojih je došao rover "Kjuriositi". Život na Marsu nije "vaskrsao", ali je priča o njemu ponovo postala interesantna. Štaviše, aktuelnija je nego ikada pre

Istorijski susret u senci trgovinskog rata

13.jun 2018. Andrej Ivanji

Sve se vrti oko Trampa

Donald Tramp nakon susreta sa Kim Džong Unom vidno uživa u ulozi mirotvorca: nakon što je dva dana ranije jednim tvitom minirao samit G7 sazvan zbog trgovinskog rata koji je započeo, ponovo je bio u centru svetske medijske pažnje. U Evropskoj uniji za to vreme škrguću zubima zbog neuračunljivosti 45. predsednika SAD koji je gura u nepredvidivo partnerstvo sa Kinom

Kina i EU

13.jun 2018. Milan Milošević

Sumnjičavi partneri

Kinezi investiraju u Evropi i kupuju preduzeća sa ciljem da pristupe novim tehnologijama, čemu bi Evropljani rado stali na put. Istovremeno, u vreme trgovinskog rata sa SAD, države članice Evropske unije žele kineski novac i "sigurnu kuću" za trgovinu u Kini

SAD i Severna Koreja

06.jun 2018. Milan Krstić

Kada Donald sretne Kima

Važnost samog susreta je neizmerna, imajući u vidu da do sada nije održan nijedan sastanak između lidera SAD i Severne Koreje, dveju država koje nisu zvanično zaključile ni mirovni sporazum nakon krvavog rata koji su vodile na korejskom poluostrvu od 1950. do 1953. godine

Zapad i trgovinski rat

06.jun 2018. Milan Milošević

Tramp na rampi

Džon Konibir, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Ajovi i autor knjige Trgovački ratovi, kaže da Tramp verovatno misli da mu veličina tržišta SAD daje puno moći u pregovorima u bilo kom trgovinskom sporu. Iako to može biti tačno u odnosima sa mnogo manjim, slabijim zemljama, to nije slučaj sa trgovinskim partnerima jednake veličine ili čak većim, kao što su Evropska unija ili Kina. "Ako nema velike razlike u ekonomskoj snazi, obe strane gube", ocenjuje Konibir

Biografija

30.maj 2018. Ivan Milenković

Opasno mišljenje

Barem su dve zamke vrebale Benoa Petersa, pisca knjige Žak Derida. Biografija, i u obe je glavačke upao. Ako je za utehu, nije ih mogao izbeći. Osim da je odustao od pisanja. Ali i to je bilo nemoguće

SP u fudbalu – Rusija 2018.

25.april 2018. Uroš Mitrović

U senci sukoba

Mundijal je ove godine u senci sukoba Zapada i Rusije i korupcionaških afera koje potresaju Međunarodnu fudbalsku federaciju. Od bojkota SP pojedinih zemalja ipak neće biti ništa, a Rusija očekuje oko milion i po stranih navijača i turista

Falko (1957–1998)

04.april 2018. Dragan Ambrozić

Brutalni briljantin

Rođeni Bečlija pod umetničkim imenom Falko, jedna je od najvećih pop zvezda Evrope svih vremena, ako ne računamo otcepljenu Englesku. Sa preko 30 miliona prodatih ploča, u vreme kad se to računalo, spada u gigante svetske muzike, mada je njegov rad vezan pre svega za uski deo istorije – osamdesete godine i etabliranje novog doba globalne pop kulture

Kultura sećanja – Leonard Koen u muzeju savremene umetnosti

28.mart 2018. Milan Milošević

Budućnost nečije prošlosti

Uticaj lorda Bajrona rokenrola, kuma sumornosti, zen-džentlmena Dalaj Koena i njegovih muza na duh generacija bejbi-bumersa i njihovih X, Y i Z naslednika u godini naših jubileja, to jest pola veka od 1968.

Naša pisma

31.januar 2018. Priredila: Sonja Ćirić

Ćirilica – Латиница

U okolnostima predominacije anglofone globalne komunikacije i latinice, potrebno je predvideti zakonom i drugim aktima podsticajne mere za afirmisanje srpskog jezika i srpske ćirilice u javnoj upotrebi, piše u Nacrtu strategije razvoja kulture Republike Srbije 2017–2027. godine. (Cilj da se neguje srpski jezik opisan je, dakle, stranim rečima – ali nećemo sad o tome.) Sigurno je da ovoj nameri niko ne bi ništa zamerio da nije mera kojima će se zaštita jezika i pisma sprovoditi. Evo nekih: smanjivanje poreza za objavljivanje listova i časopisa na srpskom jeziku i na ćirilici, poreske olakšice privatnim izdavačima za ćirilična izdanja, prilikom otkupa knjiga za biblioteke davati prednost domaćoj knjizi i prevodima publikovanim na ćirilici, u finansiranju prevoda dati prednost onima koji su publikovani na ćirilici...