Kragujevac

09.februar 2005. Jovana Gligorijević

Plač majke božje

Epidemija plakanja ikona koja poslednjih godina vlada u Rusiji, izgleda, stigla u Kragujevac

Bogoljub i drugi Karići

02.februar 2005. Tamara Skrozza

Dinastija iz šerbeta s hlebom

Mnogo više od Pulicerove nagrade zaslužio bi novinar kome bi pošlo za rukom da objasni kako je zapravo nastala dinastija Karić. Mnogi su pokušavali, mnogi su mahali raznoraznim papirima, ali se svaki od tih pokušaja završavao na pola puta. Zahvaljujući tome, posle četvrt veka njihovog puta ka uspehu, Karići su zapravo enigma čak i za one koji se njima ozbiljno bave. Uspeh Bogoljuba Karića na poslednjim predsedničkim izborima i rast broja pristalica njegovog Pokreta Snaga Srbije samo su poslednje u nizu činjenica koje potvrđuju jedno: da je Bogoljub, sa sve svojom braćom i familijom, uvek spreman samo na uspeh. U tom smislu, gotovo upozoravajuće zvuči već pomalo zaboravljena priča koju je zabeležio Slava Đukić, a koja se ticala jednog davnog razgovora između Slobodana Miloševića i Bogoljuba Karića. "Slobodan: 'Bogi, moram da razmišljam kome ostavljam Srbiju. Ti bi mogao da me zameniš na predsedničkom mestu.' Bogoljub: 'Mogu, ali tek 2005. godine'. Slobodan: 'Zašto tek tada?' Bogoljub: 'Tada ću imati 50 godina i zaokružiću svoju ekonomsku imperiju.’" Februar je 2005, u udarnim vestima ponavlja se kako će Pokret Snaga Srbije uskoro postati parlamentarna stranka, a imperija, uprkos likvidaciji Astra banke, problemima s Mobtelom i stalnim podsećanjem na Karićevo ekstraprofiterstvo, nije nimalo daleko od "zaokruživanja". Što se porodične imperije tiče, ona nije ni dovođena u pitanje. Čeka se još samo serija ili knjiga o putešestvijima siromašne braće iz Peći

Ivan Panić

18.novembar 2004. Ivan Panić, bioskopska omladina srbska

Čuvari i ovce

Reakcije na članak "Akademsko sebeukidanje"; "Vreme" br. 722

Nuspojave

28.oktobar 2004. Teofil Pančić

Lustriranje Sotone

Nisam, kao starosedelac, nikako ljubomoran na pridošlice u hrišćanstvo, čak ni kada su uniformisane; jedino me brine hoće li imati ko da ih nauči barem zapovesti "ne ubij"!

Crkva i društvo

28.oktobar 2004. Tamara Skrozza

Akademsko sebeukidanje

Velika sala Mašinskog fakulteta, u kojoj su onomad počinjale razne studentstke bune i u kojoj su se mogli čuti najavangardniji predstavnici Univerziteta, danas je mesto na kojem smerne devojke i dame odobravajući klimaju glavom na teze o ženskoj poslušnosti i ukidanju sopstvene volje posle stupanja u brak

Tršić - 70. Vukov sabor

22.septembar 2004. Dragan Todorović

Recital pored Žeravije

Na jubilarnoj, najstarijoj i najpoznatijoj, kulturnoj manifestaciji u Srba ništa kako dolikuje. Ni programa, ni zvanica, ni publike. Sebi obraz osvetlali jedino profesor doktor Ljušić i glumački par Tadić. Ostali nisu stigli, jer su, i valjda, glasali za sebe

Niški gradonačelnici

26.avgust 2004. Zoran Kosanović

Nezaposleni biraju

Ni­ški kan­di­da­ti, za raz­li­ku od onih be­o­grad­skih, u ovoj kam­pa­nji kao pr­ve za­dat­ke ne iz­dva­ja­ju pro­jek­te po­put iz­grad­nje mo­sto­va, i to ne sa­mo zato što Niš i ne­ma ve­li­ke re­ke već zbog re­al­no­sti da Niš, zbog ukup­nog sta­nja u pri­vre­di i ve­li­kog bro­ja za­po­sle­nih ko­ji me­se­ci­ma i go­di­na­ma ne pri­ma­ju pla­tu, pred­sta­vlja naj­i­zra­že­ni­ji so­ci­jal­ni pro­blem u Sr­bi­ji

Nova državna himna

12.avgust 2004. Slobodan Kostić

Bože zore

Predlog nove himne SCG, kao i sama državna zajednica, po mnogo čemu je jedinstven: za razliku od svečanih pesama većine drugih zemalja, ona nema autora ni imena, niti se zna o čemu govori i ko se u njoj slavi

SPC i lov na Mladića

29.jul 2004. Tamara Ognjević

Sila boga ne moli

Ako je i postojala mogućnost da SPC uzme učešća u nagovaranju Ratka Mladića da se preda Haškom tribunalu, nesposobnost srpske vlade da ovu ideju zadrži u tajnosti, kao i najava američkog ambasadora u SCG Majkla Kristijana Poltija da "Amerika i Srbija zajedno kreću u potragu za bivšim komandantom vojske bosanskih Srba" svela je verovatnoću ovakvog posredovanja na minimum

Crkva

14.jul 2004. Tamara Ognjević

Krst nad Dukljom

Sinod SPC-a ima mnogo realniju predstavu o položaju podjednako i crkve i naroda koji mu je poveren na pastirsko staranje nego što je to slučaj sa državnim strukturama, te da postavljenjem trojice novih episkopa za pomoćnike pomesnim episkopima, i to nimalo slučajno na tri najkritičnije tačke naše aktuelne stvarnosti (Kosovo, Crna Gora, Bosna), konkretnim delanjem čini sve što je moguće da ublaži postojeće i predupredi moguće probleme. Od obnove episkopskih titula, što u ovom trenutku deluje kao mudra mera predostrožnosti, do obnove drevnih ili stvaranja novih episkopija, rastojanje je manje od jednog koraka