Godišnjice
Živeti posle velikana
Koncert koji ovog marta, kao i svih prethodnih od 2003. godine, Beogradska filharmonija posvećuje Zoranu Đinđiću, jeste priča o Betovenu i njegovim sledbenicima
Koncert koji ovog marta, kao i svih prethodnih od 2003. godine, Beogradska filharmonija posvećuje Zoranu Đinđiću, jeste priča o Betovenu i njegovim sledbenicima
Zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja nije objavljena, čiji sadržaj nije poznat i koju nije potpisao predsednik Ustavnog suda, u BiH se u samo nekoliko dana desilo nekoliko "državnih udara", po ko zna koji put je pređena "crvena linija", što je izrodilo osmišljavanje starog političkog plana pod novim kreativnim nazivom "RS-exit" i novo zveckanje oružjem; predstavnici Republike Srpske prestali su odlučivati u institucijama BiH, ma šta to značilo
Ako želimo da razvijamo demokratiju, moramo biti svesni da jedino borba na izborima i u parlamentu može i sme da ukloni režim koji nam ne odgovara, a posle pobede na izborima, kad god se ona desila, imaćemo puno posla da izgradimo bolju Srbiju. Za sada je samo jedno jasno – alternativa izborima može biti samo ulično nasilje ili oružana borba. Da li smo spremni da građanima Srbije kažemo istinu
Mada je bio urednik u najvećem delu svoje karijere, Dragoljub Žarković je svoj novinarski talenat pokazivao u veoma različitim formama izražavanja. Kao skupštinski izveštač u mlađim godinama, dobro je vladao ekonomskom tematikom. Jedinstven je bio i po svojim kratkim, takoreći haiku, uvodnicima pod naslovom od samo tri slova (vidi Boj, Dim, itd.), koje je dugo pisao u "Vremenu". Njegov kreativni rukopis pokazuje i neponovljivu sposobnost kombinovanja vlastitih komentatorskih ocena sa reporterskim pasažima koji govore sami za sebe, jer je on, zapravo, po vokaciji bio reporter. Često je svoje komentare svodio na predočavanje serije fakata uz jednu kratku poentu, kojom bi, kako je govorio, "zavrnuo mačku trepavice". Pišući pitke a ne didaktičke komentare, Žarković je radije pribegavao uravnoteženom rasuđivanju, duhovitom obrtu, pa i ironičnom otklonu nego prejakim rečima. Smatrao je da galame oni s malo talenta i malo vaspitanja
Nije u tome ključna stvar, iako je jasno da predsedniku Srbije Vučiću strahovito nedostaje onaj neko ko ide iza njega i šapuće mu "seti se, ti si samo čovek". Na ključnu stvar će institucije morati da misle i po njoj da delaju, naravno, nakon oslobođenja
Od utorka ušli smo u tridesetu godinu postojanja, što je mnogo duže nego dinamika kojom se ovde menjaju, najčešće kvare, institucije, zakoni, pa i običaji, a o ljudima i da ne govorim. Voleo bih da verujem kako smo ostali dosledni i pošteni bez prava na izgovor da se političke i nadasve društvene, a još više tehničke okolnosti menjaju
Dok se Fronteks sprema da proširi operacije na Zapadnom Balkanu, interna dokumenta otkrivaju da su glavešine agencije dosledno zanemarivale dokaze o zlostavljanju tražilaca azila na mađarsko-srpskoj granici
Braća mnogih političara na ovim prostorima imaju veoma važnu rolu u političkom i ekonomskom životu nacije. Jedan je onaj koji se, pod svetlom reflektora, bavi politikom i javnim poslovima, a drugi je – uglavnom u njegovoj senci – hrabro zakoračio u "čudesan svet privatluka", a poslovi mu, gle čuda, veoma dobro idu
Vreme, Nova ekonomija, Danas, Beta, FoNet i Južne vesti uz podršku Ambasade Švedske pokrenuli su društveni dijalog "Srbija 2030 – koji je naš put?" Cilj nam je da na šest okruglih stolova kredibilni stručnjaci, koji imaju uticaj na javno mnjenje, daju svoja mišljenja o ključnim temama za buduće pravce kojima će se Srbija kretati i način na koji će zauzeti svoje mesto u svetskim procesima. Teme su sledeće: "Obrazovanje kao ključni resurs budućnosti", "Srbija između Istoka i Zapada", "Energetska nezavisnost i energetska strategija", "Ekologija i zaštita voda, zemljišta i vazduha", "Zdravstveni sistem", "Migracije" i "Starenje stanovništva". Ovi paneli nisu vezani za političke stranke i dnevnu politiku. Njih pokreću profesionalni mediji koji time razmatraju problem društvenih potreba i sopstvene odgovornosti prema društvu čiji su deo
Kako je okončan jedan od najkontroverznijih slučajeva pred srpskim pravosuđem konačnom presudom Apelacionog suda i zašto su žandarmi tukli Andreja Vučića i Predraga Malog
Ujedinjene nacije su 27. januar proglasile za Međunarodni dan sećanja na žrtve nacionalsocijalizma. Jedinice sovjetske armije su na taj dan 1945. godine oslobodile koncentracioni logor Aušvic. Savet Evrope je preporučio da se tim povodom u svim školama održi čas na temu holokausta. U Srbiji se na taj dan slavi Sveti Sava, nije zgodno istovremeno podsećati na koncentracione logore, ali bi za to mogao da se odredi neki drugi dan. Ja ovu priliku koristim da skrenem pažnju da Srbija u Aušvicu nema svoju nacionalnu izložbu, iako joj je odavno na raspolaganje stavljen prvi sprat bloka 17 koji bi trebalo da deli sa drugim državama nastalim iz Jugoslavije
"Ako se već bavimo time, mora da bude bolje nego da nas boli uvo. Osetim ponekad da postoji filozofija, kao, ako se NE baviš nečim – tipa sviranje, pevanje, oblačenje, kretanje na sceni – onda će biti najautentičnije... kao da trud umanjuje originalnost – potpuna besmislica"