Portret savremenika: Lionel Mesi

28.decembar 2022. Petar Popović

Kucanje na vrata raja

Šest igrača se mogu smatrati najboljima u istoriji: Di Stefano, Pele, Krojf, Maradona, Ronaldo i Mesi. Širom otvorenih očiju mogli smo da posmatramo kako je, poslednji sa spiska, konačno ispunio svoj san i svoju sudbinu. La Pulga je najbolji među najboljima od svih koji su krasili fudbalsku igru

SP u Kataru

02.decembar 2022. Nemanja Rujević

Sunovrat nemačkog fudbala: Jadno ispraćeni, još jadnije se vraćaju

„Katastrofa“, rekao je Tomas Miler posle jalove pobede protiv Kostarike (4:2) u četvrtak uveče. Ovaj tim Nemačke je potvrdio tezu kritičara da je u toku „sunovrat nekada velike fudbalske nacije“. Nemački sportski novinari primećuju da se sa igračima kalibra Šloterbeka i Zilea u odbrani teško može čak i na japanske samuraje, a kamoli na neki tim svetskog ranga

Lični stav

26.oktobar 2022. Dr Miloš Starović

Kraj elizabetanskog doba, deo drugi

U Dauning stritu se za šest godina ugrejalo pet premijerskih stolica, što svedoči o tome koliko je teško u praksi primeniti ijedan pozitivan aspekt Bregzita

Najveći od svih strahova

12.oktobar 2022. Slobodan Bubnjević

Život u senci nuklearnog rata

Ne postoji ratni cilj dovoljno veliki da opravda trenutnu smrt više desetina i stotina hiljada ljudi – da se ne govori o daljim posledicama. Slučaj je takav da to važi na strani onog ko bude njome pogođen, ali i na strani onih koji bi atomsku bombu upotrebili. Može li se pripremiti za kraj sveta i šta bi se sve tada dešavalo

TV manijak

05.oktobar 2022. Dragan Ilić

Treći svetski rat, ili kako sam se navikao na bombu

Mediji opisuju stanje konflikta, u društvu se ideja rata putem televizije ljudima provlači kroz uši svakodnevno, a ništa se ne čini da se konflikt spreči. Rat je onda neizbežan ishod

Osvrt unazad

19.septembar 2022. Stojan Cerović

Rat i rok: U vlasti harmonikaša

Moglo bi se zaključiti da je ovde domoljublje moglo toliko nezdravo narasti, i na kraju proizvesti rat, zato što su rokeri bili u ubedljivoj manjini u odnosu na narodnjake čiji senzibilitet je pobedio, pisao je u "Vremenu" Stojan Cerović (1949-2005) pre 30 godina u vreme jugoslovenskog rata. Da li se išta promenilo

Vilijam Bulit i vek američko-ruskog neprijateljstva (3)

03.avgust 2022. Dragan Bisenić

Od pakta do rata

“Lenjin mu je verovao, Staljin ga je prigrlio, Šarl de Gol ga je dočekao, a Čang Kaj Šek, kao i Sigmund Frojd, tražili su njegov savet i pomoć” – Vinston Čerčil

Žene

27.jul 2022. Sonja Ćirić

Danica drugi put u Minhenu

Ne zna se zašto je streljana na početku Velikog rata, nekoliko meseci nakon što se vratila iz Minhena kao akademska slikarka puna planova o samostalnoj izložbi. U 28. godini. Ovih dana, u Haru, blizu grada u kome je provela najlepše četiri godine, u “Muzeju podunavskih Švaba” otvorena je njena izložba

Vilijam Bulit i vek američko-ruskog neprijateljstva

20.jul 2022. Dragan Bisenić

Kako je 1917. godine počeo prvi hladni rat

Bulit je boljševičkim pitanjem počeo da se bavi čim je došao u Stejt department. Američki predsednik Vudro Vilson i njegovi saradnici želeli su liberalni svetski poredak, što je svakako značilo svet kojim upravlja bogati i obrazovani Zapad. Za razliku od Vilsona, koji je smatrao boljševike nemačkim špijunima koji žele da potčine Ruse nemačkoj volji, Bulit je predlagao uspostavljanje veza i dijaloga s njima, pošto je sam imao dovoljno imaginacije da je mogao udobno da smesti konzervativce, socijaliste i komuniste u međunarodnu liberalnu paradigmu. Za njega su svi oni bili liberali, ili su imali potencijal da budu

Na današnji dan

26.jun 2022. Momir Turudić

Rat u Sloveniji: Oni kao hoće da se otcepljuju, a mi im kao ne damo

Jugoslovenska narodna armija je 26. juna 1991. pokrenula akciju u Sloveniji, pokušavajući da spreči odvajanje ove republike od SFR Jugoslavije. Desetodnevni rat u Sloveniji bio je preteča svih drugih „jugoslovenskih“ ratova koji su usledili. Vojnik JNA Bahrudin Kaletović postao je simbol tog rata i simbol normalnosti usred ludila koje je dolazilo („Vreme“ br. 1068, 23.06.2011.)

Reportaža

20.jun 2022. Dejan Anastasijević

Ukrajina dve godine nakon Majdanske revolucije: Zamrznuti rat

„Dve godine nakon Majdanske revolucije, otcepljenja Krima i oružanih sukoba na jugoistoku, Ukrajina se klacka između rata i mira, patriotizma i korupcije, daleko od očiju i interesovanja Brisela i Vašingtona.“ Ovo je sredinom 2016. napisao Dejan Anastasijević na putovanju kroz Ukrajinu. Njegovi opisi atmosfere u Mariupolju, Kramatorsku ili Kijevu daju dublji uvid u sliku razaranja Ukrajine koju ruske trupe slikaju zauzimajući deo po deo ukrajinske teritorije. Čini se da je ruska agresija dobrim delom rešila identitesku zbunjenost Ukrajinaca: kao da je konačno stvorila ukrajinsku naciju