Društveno angažovan teatar – Predstava o dečaku sa autizmom

04.mart 2015. Zora Drčelić

Ibermenš Srbija iz Kostine vizure

Da li je društveno angažovan teatar s ciljem podizanja svesti o autizmu isuviše apstraktan u zemlji u kojoj su rampe za invalide i dalje ozbiljan luksuz? Ili je onima koji objavljuju vest o finskim pankerima s Daunovim sindromom na Eurosongu, domaća drama o autizmu zamirisala na politički nekorektnu? Jer, ko se to baš sad setio da pravi srpsku varijantu "Kišnog čoveka" usred obračuna sa antivakcinalnim lobijem koji MMR vakcinu proglašava glavnim krivcem za porast broja dijagnoza autizma

Esej – Politika Ive Andrića

25.februar 2015. Vladimir Kecmanović

Sudbina čuda pod svakodnevnim suncem

I kada mu je postalo jasno da je jugoslovenska ideja umrla, nekadašnji Srbohrvat, a potonji Srbin, ostao je među Srbima i sa Srbima, za koje je vezao sudbinu. Ne zato što su mu oni koji su ga nazivali Fra-Ivanom i Ivan-begom bili draži od onih koji su ga nazivali velikosrpskim agentom, fratarskim kopiletom i mrziteljem Bosne i muslimana…

Nasleđe devedesetih – Hrvatska, Srbija i Evropa

18.februar 2015. Tatjana Tagirov

Braća po zločincima

Zvanična je istina da su oni vekovi u kojima smo zajedno živeli bili tamnica naroda, iz koje smo se jedva iskobeljali, sve držeći se Hantingtona (Samjuela) i njegovih teza o "sukobu civilizacija", ali je neverovatno koliko smo nakon te tamnice opet u zajedničkoj, smrdljivoj kloaki

Knjige – Izabrana dela Dušana Kecmanovića

11.februar 2015. Muharem Bazdulj

Duša i oblici

Krajem prošle godine izdavačka kuća Clio objavila je Izabrana dela Dušana Kecmanovića u četiri toma. Nedugo pre toga, Kecmanović je preminuo. Njegove knjige sadrže u sebi mnogo profesionalne (psihijatrijske) veštine, ali i mnogo više elementarne ljudske mudrosti i čovečnosti osobe svesne da su svi ljudi braća

Poslovi modernog doba IV

11.februar 2015. Miloš Marković

Zrenjanin–Rio via Tripoli

Libijska pustinja i Atlantski okean imaju mnogo više zajedničkih karakteristika nego što izgleda na prvi pogled. Posebno kada ste poslom prinuđeni da na jednom mestu, u kampu, na brodu ili platformi, 12 sati dnevno vadite naftu iz zemlje

Milica Polićević Jevtić, sestričina Koče Popovića

20.januar 2015. Zora Drčelić

Kako sam premontirala ujaka

"Šta da vam kažem, ceo život smo se svi pravdali... Mi zbog njega, on zbog nas"

Hrvatska, predsednički izbori

13.januar 2015. Tatjana Tagirov

Stopama Franje Tuđmana

Kolinda Grabar Kitarović pobedila je Ivu Josipovića. Poraz bivšeg hrvatskog presednika podseća na poraz Borisa Tadića, koji je bio uvod u naprednjačku vlast. Sada u Hrvatskoj HDZ sebe već vidi kao pobednika narednih parlamentarnih izbora

TV manijak

13.januar 2015. Dragan Ilić

Grobar i mesareva kći

Što se nas tiče, zaista možemo da gledamo na izbore u Hrvatskoj kao na političku sapunicu, jer se ništa neće promeniti u zvaničnim stavovima prema Srbima u Hrvatskoj ili prema Srbiji

»Nacionalni džuboks« američke Kongresne biblioteke

24.decembar 2014. Đorđe Matić

Glasovi zaboravljenih predaka

Fonoteka Kongresne biblioteke u Vašingtonu čuva deset hiljada zvučnih zapisa nastalih između 1901. i 1925. godine. Među njima su i narodne pesme koje su pre stotinjak godina snimili hrvatski, slovenački, srpski i drugi južnoslovenski imigranti. "Onamo ‘namo", "Oj Hrvati", "Sarajevsko kolo", "Što se bore misli moje", samo su neke od pesama koje se mogu pronaći u digitalizovanoj arhivi Biblioteke

TV manijak

03.decembar 2014. Dragan Ilić

Provokacija

Poslednjih nedelja, u javnosti i medijima, provokacija je postala dominantan oblik komunikacije. Ona je tu dospela, opet po starom običaju, iz političke sfere. Podsetimo se samo liste provokacija koje su obeležile naš odnos sa komšijama proteklih meseci

Intervju – Slobodan Šnajder, pisac

03.decembar 2014. Đorđe Matić

Nemamo ništa, ali smo kulturni

"Fraza ‘Sačuvaj me, Bože, hrvatske kulture i srpskog junaštva’ netočno se pripisuje Krleži. Nigdje kod Krleže ne postoji ta veza kako se ona izriče u Hrvatskom Faustu. Nju sam ‘kupio’ od svoje bake. U pomanjkanju opipljivih povijesnih realija, političkih silnica, pa i materijalnih pretpostavki da se kolektivni usud doživi kao kolektivni subjekt, jako je opterećen sam pojam kulture, i dakako, on je idealiziran: Nemamo ništa, ali smo kulturni. Nažalost, izašlo je da to nije nikakvo osiguranje od povremenog pada u barbarstvo. Nasuprotno je, dakako, ‘srpsko junaštvo’. Da ni to nije nikakva garancija protiv pada u barbarstvo, slijedi valjda iz same stvari. Geneza ovoga sklopa slična je genezi sklopa – ‘tisućgodišnja kultura’. Otud je opravdano što se obično citiraju u paru kao nešto od čega valja uteći dragome Bogu"