Komentar

19.jun 2022. Zora Drčelić

Dragan Đilas i Vuk Jeremić: Politika potpunog razlaza

Suma sumarum, tri su tačke definisale dosadašnji odnos Dragana Đilasa i Vuka Jeremića: način kandidature Zdravka Ponoša za predsedničkog kandidata, Đilasov odlazak na razgovor kod Vučića i odnos prema uvođenju sankcija Rusiji. Ako ima nešto dobro u njihovom razlazu, to je ova treća tačka: konačno su i jedan i drugi pred svekolikom javnošću u Srbiji definisali svoje politike 

Vesti

18.jun 2022. S.Ć.

Opozicija: Reizbor Đilasa i Jeremićeve optužbe

Dok su članovi SSP jednoglasno glasali da njihov predsednik opet bude Dragan Đilas, u Narodnoj stranci se govorilo protiv njega. Interes Srbije – dve ključne reči programa SSP

Izbori 2022.

18.jun 2022. S.Ć.

Opozicija o Velikom Trnovcu: Upravni sud doneo dva rešenja

U Demokratskoj stranci (DS) tvrde da je Upravni sud doneo dva rešenja, jedno o odbijanju, a drugo o prihvatanju žalbe Koalicije Albanaca Doline. Poket za preokret poziva opoziciju da se fokusira na ovakvo stanje koje udaljava Srbiju od evropskih vrednosti i Evropske unije. Ana Brnabić kaže da SNS nema nikakve veze sa ponovljenim izborima

U novom broju

18.jun 2022. Ivan Ivanji

Uloga pojedinca u istoriji: Nemački kancelari i sudbina Srbije

Međusobne simpatije ili animoziteti, poštovanje ili nepoštovanje političara na vlasti u dobroj meri utiču i na bilateralne odnose zemalja. Od raspada SFRJ četiri nemačka kancelara su, svaki na svoj način, uticali na sudbinu ljudi u postjugoslovenskom prostoru. Navedimo samo kao primer očigledno nežan, gotovo majčinski odnos Angele Merkel prema Aleksandru Vučiću i neskriveni animozitet koji Olaf Šolc nije naročito prikrivao u ophođenju sa Vučićem

Komentar

18.jun 2022. Bogdan Petrović

Iluzija povećanih penzija: Inflacija je čudo

Inflacija debelo preko 10 odsto, poskupljenja bar za 20 odsto, skupa struja koje nemamo i nećemo imati dovoljno, dugovanja koja dolaze na naplatu… – da bi sačuvala socijalni mir država će morati da se zadužuje, a jeftinog novca više nema. Može, naravno, da se prikaže i svetla strana mračne slike: budžet se puni više nego što je bilo pedviđeno, jer sa poratsom cena rastu i prihodi od PDV-a. Inflacija je čudo jedno

U novom broju

17.jun 2022. Jovana Gligorijević

Zorana Mihajlović: Herta Miler iz našeg sokaka

Poslednji put “Vreme” se bavilo portretom Zorane Mihajlović pre šest godina i tada smo zaključili da joj je politička budućnost nesigurna. Međutim, za ovih šest godina ništa se nije promenilo, samo je spisak onih sa kojima je bila u sukobu, a deli političko opredeljenje, nešto duži. Zato je verovatnije da je u pitanju nekakav modus operandi, jasno podeljene i unapred pripremljene uloge

Vesti

16.jun 2022. S.Ć.

Deca i internet: Odrastanje na društvenim mrežama

U Srbiji 45 odsto dece mlađe od 13 godina koristi društvene mreže, što je više nego u drugim državama Evrope. Nema relevantnog istraživanja koje bi odgovorilo na pitanje da li naša deca čitaju knjige. Zna se samo da mladi - čitaju

Komentar

16.jun 2022. Momir Turudić

Privatizacija EPS-a: Šibicarenje nasleđem Miće Grčića

Naduvana vest o mogućoj privatizaciji Elektroprivrede Srbije samo je poslužila vlastima da još dublje zatrpaju ono što jeste najveći problem u ovom trenutku i što je isključivo njihova odgovornost: katastrofalno stanje u EPS-u koji ne proizvodi dovoljno struje za Srbiju

U novom broju

16.jun 2022. Filip Švarm

Milan ST. Protić: Putin je veliki Milošević

“Kao što je onaj naš despot sa Dedinja doživeo poraz na svakom polju – vojnom, političkom, nacionalnom i unazadio ovu zemlju za ko zna koliko decenija – tako će i ovaj iz Kremlja. U svakom narodu ima takvih, a pogotovo tamo gde nema kontrole vlasti. Gde god su isključeni demokratski mehanizmi, pre ili kasnije će se pojaviti neko ko će da napravi karambol i od svoje zemlje i od onih okolo”

Uloga pojedinca u istoriji

15.jun 2022. Ivan Ivanji

Nemački kancelari i sudbina Srbije

Međusobne simpatije ili animoziteti, poštovanje ili nepoštovanje političara na vlasti u dobroj meri utiču i na bilateralne odnose zemalja. Od raspada SFRJ četiri nemačka kancelara su, svaki na svoj način, uticali na sudbinu ljudi u postjugoslovenskom prostoru. Navedimo samo kao primer očigledno nežan, gotovo majčinski odnos Angele Merkel prema Aleksandru Vučiću i neskriveni animozitet koji Olaf Šolc nije naročito prikrivao u ophođenju sa Vučićem