Divlje rušenje

04.maj 2016. Mirko Rudić, Katarina Stevanović

Fantomke Beograda na vodi

Više od nedelju dana nakon noći u kojoj su porušeni objekti na teritoriji budućeg "Beograda na vodi", a od premijera pa naniže svi tvrde da ne znaju ko je rušio, a ko sa fantomkama na glavi vezivao čuvare i maltretirao prolaznike. Direktor sad već porušene "Iskre" Vladimir Miljević obratio se policiji. "Rekli su mi da nisu nadležni, a nakon mog insistiranja – da imaju naređenje da ne intervenišu", kaže Miljević za "Vreme"

Reagovanje

04.maj 2016. Komisija za hartije od vrednosti, Republika Srbija

Niko nije privilegovan

"MK – omiljeni državni biznismen?", "Vreme" br. 1319

VREME BR.509 | 5. OKTOBAR 2000.

04.maj 2016. Branka Kaljević

Srbija u štrajku

Uz ambiciju da menja svet, režim se prihvatio i krađe glasova. Posledice hvatanja u krađi su blokade i štrajkovi

VREME BR.318 | 23. novembar 1996.

29.april 2016. Nenad Lj. Stefanović

Pobuna demokratske Srbije

I tamo gde su priznali poraz, kao u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu... socijalisti prazne kase i otimaju lokalne medije. Demonstracije u velikim gradovima sa nesagledivim posledicama

TV manijak

27.april 2016. Dragan Ilić

Izborni matrix

Pokazalo se da TV stanice i informativne redakcije imaju favorite među analitičarima, pa ste retko u studiju mogli da čujete disonantne tonove

Tribina – Tačka susreta (2)

27.april 2016. priredila Katarina Stevanović

Dužnost umetnosti je da bude politička

Kultura je jedan on najvažnijih kanala za bolje uzajamno razumevanje i sagledavanje. Međutim, kulturna saradnja među balkanskim narodima uglavnom zavisi od pojedinačnih inicijativa, dok zvanične institucije u tome ne učestvuju. Saradnja pozorišta i filma postoji, ali ona je za medije i dalje nevidljiva, a kultura, zajednički projekti i komunikacija mogli bi da budu tačke susreta razjedinjenih balkanskih naroda. Ovo su neki od zaključaka druge tribine u okviru projekta "Tačka susreta" u organizaciji foruma ZFD i nedeljnika "Vreme" održane 22. aprila u Prištini. O tome šta spaja narode Balkana i mogu li da se suoče sa zajedničkim problemima govorili su dramaturškinja Milena Bogavac iz Beograda, reditelj Zoran Ristić iz Gračanice, pisac Kim Mehmeti iz Skoplja i publicista Škeljzen Gaši iz Prištine

Kultura sećanja – Nuklearna katastrofa u Ukrajini

27.april 2016. Slobodan Bubnjević

Demoni Černobilja

Svet se ponovo setio najpoznatije i najveće nuklearne havarije na njenu tridesetu godišnjicu. Uz brojna teška prisećanja na sumorni 26. april 1986. godine, uz mračne odgovore i još mračnija pitanja, izdvaja se ono najvažnije: ko je kriv za Černobilj?

Na licu mesta

27.april 2016. M. Rudić, K. Stevanović, S. Šojić, F. Veselinović

Noćni život na partijski način

Ekipa reportera "Vremena" je izbornu noć pratila u štabovima onih stranaka koje su prešle cenzus. Za razliku od ranijih izbora, nije bilo mnogo alkohola, trubača, baklji, euforije

Priča o Muhamedu Aliju

27.april 2016. Stanko Cerović

Najbolji, Najveći, Najlepši

Doživjeću, u samo nekoliko decenija, da se velike ideologije, borbe svjetskih sila, istorijske i moralne dileme, disidentske strasti, društveni preobražaji, mode i umjetnički pokreti, da se sve pretvori u farsu i sprdnju, a da iz blata, kad se plima povukla, na ringu ostane samo jedan čovjek čija ljepota nije načeta: Muhamed Ali ustaje sa poda u petnaestoj rundi meča s Džoom Frejzerom, u Medison Skver Gardenu u Njujorku 8. marta 1971.

Izbori 2016

27.april 2016. Milan Milošević

Tuga pobednika

Kroz iglene uši provuklo se u Skupštinu više partija no što je želeo premijer Vučić, koji je tražio veću podršku, a dobio manje poslanika nego u sazivu 2014. Da li to znači nastavak vožnje aviona bez kontrole leta

VREME BR.166 | 27. DECEMBAR 1993.

25.april 2016. IVAN RADOVANOVIĆ

Ko je kako prošao

Prenosimo kratku analizu od pre 23 godine: kako su stranački prvaci prošli na vanrednim pralamentarnim izborima održanim 23. decembra 1993. godine (u vreme rata Hrvatskoj i Bosni, te najveće inflacije i ekonomske propasti zemlje).

VREME BR.1291 | 1. OKTOBAR 2015.

23.april 2016. Ivan Ivanji

Kako se sećati zločina

Žrtve iz Starog sajmišta ili Topovskih šupa, ili, ako mrtvi ne mogu da svedoče, njihova deca, ne treba da imaju posebno pravo da utiču na odluke o tome kakve će memorijalne centre podizati današnji sredovečni Beograđani za XXI vek za svoju decu i unuke. Što se mene tiče, ne treba da budu groblja, već mesta života, pametnog učenja o dobru i zlu, svakako ne mesta na kojima bismo mi, malobrojni, još uvek živi svedoci Vremena zla, jedni drugima plakali na ramenu. Taj stav sam zastupao i na konferenciji o radu memorijalnih centara u Nemačkoj