Evropski testovi

01.februar 2006. Milan Milošević

Zet i Zona

EU je nekad bila samo ZET (Zajedničko evropsko tržište), a Zajedničko balkansko tržište bi moralo da se zove ZABAT... Šalu na stranu, može li nastojanje da se formira zona slobodne trgovine na Zapadnom Balkanu pomoći da se ponovo uspostave pokidane privredne veze koje nije trebalo kidati

Organizovani kriminal na Balkanu - Ilegalna trgovina oružjem (15/4)

29.decembar 2005. Miloš Vasić

Zakon spojenih sudova

Možda najvažnija operacija ilegalnog naoružavanja Armije BiH bila je ona tuzlanska iz 1994, kada su američki transportni avioni C-130 Hercules noćima sletali na tuzlanski aerodrom uz pratnju lovaca koji su kružili okolo. Samo po sebi se razume da zabrana letenja nad teritorijom BiH za njih nije važila. Tada su Amerikanci isporučili telekomunikacije, protivoklopne sisteme, municiju i streljačko naoružanje. Dejtonski mir iz novembra 1995. zatekao je teritoriju Bosne i Hercegovine i te kako naoružanu i zagađenu streljačkim naoružanjem i minsko-eksplozivnim sredstvima, sve to bez evidencije bilo koje vrste, u rukama civila

Izložba "Srbija 05" u Moskvi

08.decembar 2005. Dimitrije Boarov

Samo je Rusa bilo malo

Moskva, koja sve više postaje "pravoslavni Njujork", zna mnogo da pruži ljudima koji imaju novca i ličnog sjaja. Slično je i u borbi malih država za njeno tržište – pa se nameće zaključak da bi Srbija možda više sreće imala u ruskoj provinciji, gde se ne morate na svakom koraku boriti sa hiljadu vodećih zapadnih kompanija

Skupština Srbije – Kosovska rezolucija

16.novembar 2005. Milan Milošević

Vlada dobila mandat

Na početku kosovskih pregovora u zvaničnim istupima različitih međunarodnih političara ipak dominira poruka da nema unapred datog rešenja. To može biti injekcija za umirenje, ali ne treba zaboraviti da se ovaj čin balkanske drame odvija i u periodu kada se traži rešenje da se ceo region nekako upakuje u evropski paket

Lustracija na Balkanu

27.oktobar 2005. Tatjana Tagirov

Balkanski špijuni i dalje među nama

Svuda postoji nespremnost aktualnih vlasti da se suoči s prošlošću, za što je lustracija nezaobilazan element

HIV i Srbija

27.oktobar 2005. Ivana Milanović-Hrašovec

Opasna tehnička greška

Svesni koliko je započeta borba protiv HIV/side neophodna i skupa, oni koji ozbiljno sagledavaju celu stvar već sada izražavaju veliki strah i žaljenje zbog izgubljenih donatorskih para neophodnih za dalju prevenciju širenja virusa i pomoć obolelima

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

20.oktobar 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Italija i Balkan

12.oktobar 2005. Margerita PaoliniPrevela: Mirela Radosavljević

Morske, putne i druge mreže

U neodložnom je interesu Italije da spreči da region koji za nju može da ima veliki strateški značaj bude potisnut u drugi plan

Zaštita životinja

06.oktobar 2005. Jasmina Lazić

Zakon rešava haos

Domaći propisi ne definišu dobrobit životinja i njihovo zlostavljanje i ne obuhvataju sve životinjske vrste. S obzirom na to da se praktično ne sprovode, javnost gotovo da i ne zna da ovi propisi postoje

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje