Hrvatska – Slučaj Gotovine, Markača i brionskog sastanka

20.april 2011. Miloš Vasić

Domoljubne egzaltacije i patriotski kič

Prvostepena presuda Haškog tribunala kojom su tadašnji general HV Ante Gotovina i tadašnji komandant Specijalne policije MUP RH Mladen Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora zbog zločina tokom i posle operacije "Oluja" avgusta 1995, detonirala je u Hrvatskoj eksploziju protesta za koje je eksploziv marljivo postavljan mesecima. Crkva, HDZ, desnica i braniteljske udruge slutili su, svi odreda, na šta će taj proces izaći, pa su se i pripremali. Tu, međutim, ima nekih protivrečnosti s kojima se na kraj ne može, svoj galami uprkos

Tom Sojer – Besmrtni dečji junak

23.mart 2011. Muharem Bazdulj

Miholjsko leto detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla postavljena u Pozorištu "Boško Buha" u režiji Jovana Grujića, a po tekstu Milice Piletić baziranom na čuvenom romanu Marka Tvena, najnoviji je podsetnik na ovog književnog junaka koji je obeležio brojna detinjstva

Kako je »Odisejeva zora« dobila naziv

23.mart 2011. Dejan Anastasijević

Libijada i Odiseja

Šta će doneti "Odisejeva zora" nezahvalno je prognozirati. Pojedini analitičari već ukazuju da su ratni ciljevi nejasni, a izlazna strategija odsutna. Da je o tome razmislio, general Hem (čije prezime, usput budi rečeno, u bukvalnom prevodu znači šunka, a u prenosnom pacer) verovatno bi izabrao drugi naziv

Dani koji potresaju arapski svet

02.februar 2011. Milan Milošević

Revolucija u zemlji faraona

Severnom Afrikom i Bliskim istokom ovog januara širi se talas "jasmin revolucija", socijalno političkih pobuna protiv autokratskih režima koji se raspadaju poput kula od karata, skoro kao oni 1989. u Istočnoj Evropi. U Egiptu s velikom energijom nastupa mlada, pobunjena Fejsbuk generacija, ali u arapskom svetu je sve mnogo komplikovanije

Ima li pojma

19.januar 2011. Aleksandar Ćirić

Po volji – masakr, genocid, holokaust

"Pravo, kako to ide u svetu, jeste samo pitanje među onima koji su podjednako moćnidok jaki rade šta mogu, a slabi trpe šta moraju." (Tukidid)

Valjevo – Promocija knjige Emira Kusturice

28.decembar 2010. Dragan Todorović

Uze mu ga Ljosa ispred nosa

Evo zapisa po Matiji: Podvig Kusturice je utoliko značajniji što je izveden u Srbiji, u kojoj je ne jedan, i ne jednom, pitao: Što si umoran, pa nisi čitao?

Intervju – Serž Bramerc

24.novembar 2010. Dejan Anastasijević

Kritike zbog Mladića i Hadžića

"U junu smo dali niz preporuka, i s obzirom na to da se ne radi o nečemu što se može uraditi za jedan dan, vlasti još uvek rade na njihovoj primeni. To je proces koji ćemo sledećih nedelja i meseci vrlo pažljivo nadgledati. Međutim, ne radi se samo o našim preporukama već o potrebi da srpska strana deluje više proaktivno. Treba, pre svega, brže reagovati na primljene informacije i posvetiti više resursa hvatanju begunaca"

Knjige, ideologija, politika – Povodom knjige Sunce mita i dugačka senka Karla Šmita Aleksandra Molnara

17.novembar 2010. Ivan Milenković

O čemu govorimo kada pričamo o politici

Knjigom Aleksandra Molnara Zoran Đinđić je dobio jedan, možda ne najprijatniji, ali svakako moćan omaž koji ga spasava kako pogubne mitologizacije tako i još pogubnijeg, zaumnog nipodaštavanja

Istraživanje o crnim ekološkim tačkama – Obrenovac

17.novembar 2010. dodatak pripremili marija vidić i slobodan bubnjević

Megavati iz zemlje pepela

Električna energija koja se proizvodi u gigantskim obrenovačkim termoelektranama, u suštini, predstavlja jedini zaista ostvariv potencijal kojim raspolaže srpska ekonomija, što uostalom vlasti u Beogradu već godinama koriste nudeći svim stranim investitorima jednu od najnižih cena struje u Evropi. Koliku cenu za to plaća životna sredina, koliku EPS, koliku Evropa, a koliku deca u obrenovačkim selima

Vreme regionalnih izvinjenja

10.novembar 2010. Andrej Ivanji

Sa Ovčare do Kablara

Oni koji su u poseti Borisa Tadića Vukovaru našli novi povod da mudruju o tome ko je koga prvi, a ko drugi, i ko je kome koga ili čega više ili manje, nisu baš shvatili poruku njegovog izvinjenja: da se pokajanjem i pomirenjem na vrhu podstakne bilateralni, privredni, kulturni i svaki drugi regionalni napredak. A svakako nije na odmet što se u Briselu na regionalna izvinjavanja gleda veoma blagonaklono