Rat u Ukrajini

13.mart 2022. Nemanja Milović

Evropska Unija: Ka energetskoj nezavisnosti od Rusije

EU želi da potražnju za ruskim gasom smanji za dve trećine do isteka 2022. Rešenja su prelazak na obnovljive izvore energije, otvaranje novih nalazišta fosilnih goriva, i ulaganje u unapređenje energetske efikasnosti. Međutim, rezultati tih akcija su na dugačkom štapu

Lični stav

08.decembar 2021. Fransin Pikap

COP26 – Koji je sledeći korak za Srbiju

Povećanje energetske efikasnosti (EE) i veće korišćenje obnovljive energije u privredi (uključujući objekte, transportni sektor i industriju) najvažniji su pokretači prelaska na čistu energiju. To će dovesti ne samo do uštede energije, već i do smanjenja štetnih emisija i zagađenosti vazduha

Energetika i zagađenje

17.novembar 2021. Bogdan Petrović

Kako Srbija može da smanji emisiju gasova

Relativno siromašno društvo (za evropske pojmove) kao naše, teško da može iz sopstvenih sredstava da obezbedi energetsku tranziciju, koja podrazumeva istovremeno gašenje termocentrala na ugalj i gasa, uz paralelno forsiranje obnovljivih izvora. Obnovljivi izvori su veoma skupe igračke

Pred izbore u Nemačkoj

01.septembar 2021. Nemanja Rujević

Kad nema mame, dobar je i tata

Socijaldemokrata Olaf Šolc je neočekivano postao najveći favorit da nasledi Angelu Merkel na čelu Nemačke. Izgleda da je stvar upravo u tome što birače Šolc najviše podseća na omiljenu kancelarku, koja posle izbora ide u penziju

Reč o delu

02.jun 2021. Slobodan Bubnjević

Kako izbeći Bila Gejtsa

"Kako izbeći klimatsku katastrofu?" je klimatski testament jednog milijardera u kome su, na osnovu ličnog iskustva, pobrojani saveti novim generacijama. Ako i ne nudi rešenje, iz Gejtsove knjige možemo štošta da naučimo

Intervju – profesor Davor Džalto

27.januar 2021. Jelena Jorgačević

Region je upao u zamku zaostalosti

"Srbija je na prilično endemski način uništila svoj sistem obrazovanja. Nije problem samo to što postoji izražen deficit stručnih ljudi u takoreći svim sferama, iako, naravno, ima veoma kvalitetnih pa i izuzetnih pojedinaca; glavni problem je što obrazovanje nije uspelo da se nametne kao društvena vrednost. Tako dolazimo do veoma opasne bolesti za jedno društvo, kombinacije odsustva meritokratije uz prisustvo društvene mobilnosti zasnovane na poltronstvu i mediokratiji – ili kretenokratiji"

Nove godine

26.decembar 2018. Ivan Ivanji

Nismo sami

Različitim običajima u različito vreme narodi i religije slave ili obeležavaju Novu godinu. U Beogradu se 1890. godine u kafani "Kod pozorišta" za doček plaćalo "50 para od osobe". Vlasnik restorana "Manjež" daje oglas: "Prase i ćurka na lutriji. Krofne sa napoleonom. U gornjoj sali lumperaj, u donjoj igranka. Muzika i pesma bez kritike. Za posetu moli Milan Bidža restorater". U Kini je to malo drugačije

Politička klima – Čista energija građanima

19.decembar 2018. Melani Furlan, Robert Pašičko i Mislav Kirac

Hrvatske perspektive energije zajednice

Razvoj obnovljive energije u Hrvatskoj i u zemljama Zapadnog Balkana trebalo bi da predvode građani i lokalne zadruge obnovljive energije, umesto velikih (često stranih) investitora i kompanija. Na ovaj način koristi od lokalnih potencijala ostaju u rukama lokalne zajednice. Većina današnjih članova zadruga u Evropi su motivisani građani posvećeni stvaranju promene u svojim lokalnim zajednicama

Intervju – Rajnhard Bitikofer, poslanik grupe Zelenih u Evropskom parlamentu

19.oktobar 2016. Katarina Stevanović

Pregovarački proces na zelenoj grani

"Naročito važnu ulogu u pristupanju Evropskoj uniji ima regionalni kontekst, kao kada kreatori politike u Srbiji pomažu u zaustavljanju štetnih akcija u Republici Srpskoj"

Novi "Gradac" – Virtuelna istorija

15.april 2015. Majkl Barli

Šta bi bilo da je nacistička Nemačka pobedila Sovjetski Savez?

Novi tematski broj časopisa "Gradac" posvećen je virtuelnoj istoriji, odnosno razmatranjima šta bi se desilo da su neki istorijski procesi krenuli drugim smerom od onog koji jesu. Autori koji se bave "kontrafaktualnim" pitanjima su ugledni istoričari Nil Ferguson, Endru Roberts, Majkl Barli, Džonatan Haslam i Mark Almond, a njihove teme su "Hitlerova Engleska: šta bi bilo da je Nemačka izvršila invaziju na Britaniju u maju 1940?", "Šta bi bilo da je nacistička Nemačka pobedila Sovjetski Savez?", "Staljinov rat i mir: šta bi bilo da je izbegnut Hladni rat?" i "1989. bez Gorbačova: šta bi bilo da se komunizam nije urušio?". Iz ovog broja, uz dozvolu izdavača, prenosimo deo eseja profesora Majkla Barlija

Arheologija – Srbija, jedna od kolevki metalurgije

11.septembar 2013. Saša Rakezić

Tragom prastarog nasleđa

Najstariji evropski rudnici bakra, sedam hiljada godina stari, jesu Rudna Glava kod Majdanpeka i Ai Bunar u Bugarskoj. Početkom septembra, na vinčanskom lokalitetu Pločnik u blizini Prokuplja, izvršen je zanimljiv eksperiment. Dvadesetak učesnika iz više zemalja pokušalo je da topi rudu i napravi predmete od bakra, na način kako se to činilo u praistoriji

Intervju – Goran Ješić, o mleku i politici

13.mart 2013. Dimitrije Boarov

Srbija je postala depo za najgoru hranu

"Imamo neobičnu situaciju da Vlada Srbije stalno galami protiv tajkuna, a ovde kod mleka kao da su povezani s velikim kompanijama i njihovim vlasnicima. Zašto bi Vlada brinula da li će Imlek ove godine izgubiti svoje profite u Srbiji kad je na drugoj strani zdravlje građana Srbije"