Zemlja ljudi – Put
Dve i četiri noge, točka… bez točkova
Bez džipa se do baznog kampa Mont Everesta moglo peške ili na leđima jaka, u trenucima kada noge posustanu od visinske bolesti. Iznajmljivanje je bilo praćeno cerekanjem prijatelja koji su kretali na drugu stranu i komentarima o višestrukim prednostima ove čudesne životinje, koja u hladnim noćima zbog dugačke dlake može izgledati i kao privlačna saputnica
Izjava nedelje
»I šta fali 12. decembru? Nije bilo čak ni crveno slovo u kalendaru!«
Nebojša Krstić, savetnik predsednika Republike, poručuje onima koji su nezadovoljni danom za kada su raspisani izbori ("Politika")
Talas štrajkova u Francuskoj i Nemačkoj
Saobraćajni i drugi kolaps
Prizori iz zagušljivog, bučnog i haotičnog Pariza mnogima deluju nestvarno, ali su postali deo svakodnevice poput onih iz decembra 1995. godine, kada je štrajk, i to zbog istih reformi, trajao čak tri sedmice
Razvod bračnog para Sarkozi
Malerozna predsednička stolica
Iako razvod predsednika potpuno spada u privatnu sferu i ne treba da utiče na njegovu funkciju i sprovođenje toliko obećavanih reformi, moglo bi se reći da je za Nikolu Sarkozija blaženo stanje u kom je bio do sada jednostavno iščezlo. Kako u ljubavi tako i u politici
Brendiranje Srbije
Kako shvatiti vlastitu državu
Ali kako mi sami, žitelji ove teritorije, shvatamo našu domovinu? Šta nekom "s Juga" ili "Lali", Beograđaninu ili nesretnom "interno raseljenom licu" znači pojam "Srbija kao brend"? Šta bi on/ona uzeo kao najbolje i tipično "srpsko", ono po čemu se (pozitivno) razlikujemo od ostatka sveta
Raspodela javnih preduzeća
Očevi državne dedovine
Političke stranke imaju problem nakon načelne podele uticaja na javna preduzеćа, što se trude da pronađu kandidate koji će za određene poslove imati i dovoljno stručnosti (kako bi se ublažio utisak partitokratske vlasti nad državnim kapitalom), ali i dovoljno lojalnosti prema stranačkim interesima – što, po pravilu, nije lako uskladiti
Poslednje bombondžije
Miris prošlosti
Posao je započeo njihov deda Branislav Bosiljčić, dedu je nasledio otac Vladimir, koji je radio kao mašinski tehničar u Renoovom auto-servisu do 1963. Kada je deda otišao u penziju, napustio je taj posao i posvetio se pravljenju bombona i ratluka. U radnji je zadržao predratne kalupe, modle, stare recepte, jedino je dodao motore da okreću mešalice i seckalice, što se ranije radilo ručno