Intervju – Vladimir Arsenijević

25.jul 2018. Nevena Milojević

Imamo Srbiju kakvu zaslužujemo

"Na vlasti su ljudi koji su dosta vešto presvukli politička odela maskirajući se u nešto amorfno, prilagođeno savremenosti. To nisu više oni brutalni četnici kakvi su bili pre dvadeset godina, već neki iskrivljeni neoliberali balkanskog tipa koji pokušavaju da ostvare određenu komunikaciju s evropskim zemljama"

Intervju – Ivana Radović, Astra

18.jul 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Kriminal bez dokaza i kazne

"Javlja se potpuno bizarna situacija: kada optuženog ne možemo da gonimo za trgovinu ljudima, šta ćemo da radimo – ‘ništa’. Nemoguće je da toliko ljudi strada, da bude prevareno, eksploatisano, zlostavljano na razne načine, a da za to niko ne odgovara"

Samit Evropske unije u Briselu

04.jul 2018. Uroš Mitrović

Dogovor »na mišiće«

Samit lidera EU o reformama migrantske politike u Briselu najavljivan je kao "sudbinski" za opstanak čitave Unije. Uprkos postignutom dogovoru, i dalje ostaju brojna otvorena pitanja od čijeg rešavanja će zavisiti da li će ovaj načelan sporazum biti uspešno sproveden u delo, čime bi se smanjio i duboki jaz i nepoverenje unutar evropske zajednice

Tribina »Vremena« i CIRSD-a

04.jul 2018. Priredio: Marko Pantić

Srbija između Rusije i Zapada

Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Kultura sećanja

20.jun 2018. Ljubica Turudić

Spomenar zatvorenih stanica

Možda ovom gradu zaista treba lepša i savremenija železnička stanica, možda će jednom na neku takvu stanicu stizati vozovi lepi i brzi kao oni u Parizu i Njujorku, možda će u ovoj zemlji i ovom gradu biti nekad dovoljno ljudi da mogu da plate i taj brzi, udobni voz. Kakvi su, uostalom, ne tako davno u ovaj grad i stizali. Nama, kojima je putovanje vozom bila ljubav, ali i nužda jer jeftinije nije moglo, dobra je bila i ova stara. Odlična ako ćemo pravo; da je makar malo umivena kako treba, potaman skroz

Lični stav

13.jun 2018. Bojan Kovačević

O narodu ostarele dece

Tužno je živeti u svetu praznih i razočaranih staraca. Možda nam je, ipak, taj svet još uvek dalek i stran. Možda se dečaci samo igraju. Odlučili su da se preruše u starce, stavili su masku, sedu kosu i brkove, navukli tup i prazan izraz lica

Pitanje

30.maj 2018. Slađana Dimitrijević

Gde su muzeji

Na ovogodišnjoj manifestaciji učestvovalo je samo osamnaest muzeja

TV Manijak

16.maj 2018. Dragan Ilić

Gde je Hitler iz našeg sokaka

Obračun sa političkim protivnicima je, naravno, iz današnjeg ugla neprihvatljiv, ali se zločinci svih boja i nacija prikazuju kao žrtve, što je čest manir u falsifikovanju istorije u Istočnoj Evropi

Nuspojave

25.april 2018. Teofil Pančić

Milo Đ, sedativ dugog dejstva

U pretpolitički postavljenoj zajednici, Đukanović se pozicionirao kao jedini stvarno politički faktor; sličnosti s Vučićem nama ni u naznakama

Istraživanje – Korupcija u svetu 2017.

28.februar 2018. Milan Milošević

Mito i rešeto

Srbija stagnira u grupi relativno korumpiranih zemalja, jer niti je došlo do bitnog poboljšanja antikoruptivnih zakona, niti su postojeći primenjeni, a stanje institucija koje imaju ulogu u borbi protiv korupcije se pogoršalo, iako vladavina prava i evropske integracije figuriraju kao prioriteti

Dosije »Vremena« – Migracije u svetu

10.januar 2018. Milan Milošević

Smutno doba seoba

U izveštajima agencija Ujedinjenih nacija za migracije stoji da je 2017. na svetu bilo 258 miliona migranata, da je oko 710 miliona ljudi razmatralo da emigrira, da je njih 66 miliona aktivno planiralo seobe, a da se na put uputilo oko 23 miliona ljudi. Uprkos svim merama Zapada da se zaštiti od neželjenih pridošlica, postavlja se pitanje da li je moguće da se vodi naredi da ne teče

Intervju – Radina Vučetić, istoričarka

27.decembar 2017. Filip Švarm

O čemu govorimo kad pričamo o Jugoslaviji

„Ma iz kojih pozicija i ma s kakvim namerama razmišljamo o Jugoslaviji, neizbežan je zaključak da je ona, u oba svoja života, bila okvir za emancipaciju i modernizaciju svih jugoslovenskih naroda i da su se u okviru nje konstituisale buduće republike, danas države, kao i da su najveći uzleti svih pojedinačnih naroda ostvareni upravo u toj zemlji. Kako kaže Mari Žanin Čalić, Jugoslavija je bila najozbiljniji modernistički poduhvat na ovim prostorima, a sve što se dešavalo od kraja osamdesetih i što se dešava i danas, u svojoj suštini je antimodernističko i vraća nas čitav vek unazad"