Politički život

22.septembar 2004. Dejan Anastasijević

Sva predsednikova pisma

Pisma Borisa Tadića Bušu, "Kuriru" i Petersenu najnoviji su prilozi za obimnu istoriju udvorištva u Srbiji

Akcionarska groznica

16.septembar 2004. Miša Brkić

Kol’ko vredi „Knjaz“

Akcionari aranđelovačke fabrike mineralne vode najzad znaju koliko novca mogu dobiti za svoje akcije. To je prednost finansijskog tržišta. U međuvremenu, država se umešala i pozvala ih da sa njom udruže akcije i traže više novca i više socijale. To je mana propalog socijalizma i populizma. Na jednoj strani su čiste pare, na drugoj čiste iluzije, pa ko voli nek' izvoli

Kuda ide naša škola

16.septembar 2004. Slobodanka Ast

Sablasno dejstvo kompjutera na prvake…

Ministar prosvete dr Ljiljana Čolić izbacuje iz izborne nastave i predmet Od igračke do računara: "Iz zdravstvenih razloga nije dobro da se deca od sedam godina života zrače putem računara"

16.septembar 2004. Stojan Cerović

Pištoljska pitanja

Ovaj novopazarski slučaj olakšao nam je da razumemo i najnoviji vojvođanski problem, to jest uverio nas je da su mađarske žalbe i optužbe zbilja preterane. Ali, problem je krupniji i svakako se tiče cele Srbije

08.septembar 2004. Priredio: D. Konjikušić

Meridijani

Grčka

08.septembar 2004. Sonja Seizova

Od slavlja do – ubistva

Intenzivno sportsko leto u Grčkoj za dva meseca zavrtelo je glave i strasti, i ostavilo mnogo materijala za razmišljanje. Počelo je praznično, posle neočekivane pobede na Evropskom šampionatu u fudbalu u Portugalu, završilo se ubistvom

Film - Farenhajt 9/11 Majkla Mura

02.septembar 2004. Ivan Jević

Filmom protiv američkog predsednika

Uoči beogradske premijere filma Farenhajt 9/11, koja će biti upriličena u Sava centru u utorak, Majkl Mur je sa ubrzavanjem američke predizborne kampanje sve češći gost Dnevnika. Kao i svojim filmom, ovenčanim kanskom Zlatnom palmom, reditelj svaku priliku koristi za obračun sa Džordžom Bušom. Ono čemu nas svojim filmom Majkl Mur uči jeste da sa malo hrabrosti i jeftinom kamerom bilo ko od nas može da se suprotstavi najmoćnijim i najbogatijim ljudima na svetu

Uganda

18.avgust 2004. Tim Džuda

Ovi ljudi moraju da umru

U severnoj Ugandi rat traje 18 godina: hiljade ljudi i dece je ubijeno, dva miliona je raseljeno, preživeli strepe da će stradati od pobunjeničkih snaga predvođnih Džozefom Konijem, koji poručuje da mu "duh naređuje da ubija"

Makedonija

12.avgust 2004. Aco Kabranov

Crtanje mapa

Povlačenje novih opštinskih granica unutar Makedonije, što je predviđeno Ohridskim sporazumom, povlači i nove linije podele između Makedonaca i Albanaca i građane deli na "pobednike" i "gubitnike"

Nova državna himna

12.avgust 2004. Slobodan Kostić

Bože zore

Predlog nove himne SCG, kao i sama državna zajednica, po mnogo čemu je jedinstven: za razliku od svečanih pesama većine drugih zemalja, ona nema autora ni imena, niti se zna o čemu govori i ko se u njoj slavi

Intervju - Pol Oster, pisac

04.avgust 2004. Majkl Vud

Pisac priča o ljudima samoće

Pol Bendžamin Oster spada u red najznačajnijih američkih pisaca današnjice. Rođen je u Njuarku 1947, u Nju Džersiju. Nakon studija na njujorškom Kolumbija univerzitetu, šest meseci provodi kao mornar na jednom tankeru u Meksičkom zalivu, zatim odlazi u Francusku gde živi sledeće četiri godine, prevodi i piše poeziju. Vraća se u Njujork 1974, objavljuje poeziju, prozu i eseje. Godine 1982. objavljuje svoj prvi prozni naslov, esejističko-memoarsku knjigu Otkrivanje samoće. Nakon toga sledi objavljivanje tri novele koje sačinjavaju Njujoršku trilogiju, zahvaljujući kojoj postaje slavan. Sledi još osam romana od kojih je poslednji Proročka noć objavljen početkom ove godine. Objavio je još pet knjiga memoara i eseja, dve zbirke poezije, i realizovao tri filma kao scenarista, koreditelj i reditelj (Dim, Modri u licu, Pandorina kutija). Živi u Bruklinu, Njujork. Oženjen je američkom spisateljicom norveškog porekla Sajri Hustved. Ovaj intervju, koji ekskluzivno objavljujemo, a koji je nedavno dao uglednoj američkoj reviji za književnost "Paris rivju", Pol Oster je ljubazno ustupio "Vremenu" i Ivani Đurić Paunović, svom prevodiocu na srpski.

Alterglobalizam

04.avgust 2004. Dejan Kožul, Slobodan Georgijev

Drugačiji svet u Srbiji

Protivnici neoliberalnog kapitalizma pokušali su da u Beogradu prezentuju ideje nove vrste otpora vladajućim društvenim trendovima. Na kraju se sve svelo na blagi kulturni događaj i sumnjičenja da su došli da potpiruju štrajkove u Srbiji. Protesti iz Sijetla, Đenove i Praga odjeknuli su u Beogradu snagom probušenog balona