Medijska slika Srbije

25.februar 2015. Tamara Skrozza

Cenzura ili diktatura

Da li bi novinari trebalo da se obeshrabre kad vide da se evropski zvaničnici koji jednog dana kritikuju Aleksandra Vučića zbog stanja u medijima, sutradan nasmejani rukuju sa njim? Kako da se osećaju kada se Vučić izdire na koleginicu Tamaru Spaić, udaljen ni pola metra od Majkla Davenporta, šefa delegacije EU u Srbiji? Kako da odgovore na tvrdnju jednog zapadnoevropskog diplomate da se emisije tipa "Utiska nedelje" i u Evropi uklanjaju iz programa, zarad zabavnijih sadržaja? Kako i zašto uopšte Johanesu Hanu dokazivati da je beli zid u koji gleda baš beo, a ne crn?

Intervju – Predrag Sarapa, novinar

16.septembar 2014. Tatjana Tagirov

Cenzura, teror i paranoja

Čitave ekipe novinara Studija B – da budemo pravedni, ne samo njih – bile su proganjane, otpuštane i sprečavane da rade svoj posao. Danas umesto policije to čine same kolege u službi nekih moćnika aktuelnog režima i samim tim vlastima je situacija olakšana. Nekada su urednici štitili kolege, dok danas zarad svoje stoličice progone sve oko sebe

Strip u Srbiji 1945–1955

07.oktobar 2004. Zdravko ZupanPriredio: Nebojša Grujičić

Oslobođenje i cenzura

U okviru trećeg internacionalnog festivala autorskog stripa GRRR!, održanog od 2. do 7. oktobra u Pančevu, pored brojnih izložbi i radionica u kojima su učestvovali domaći i inostrani strip autori i izdavači, bila je predstavljena izložba "Strip u Srbiji 1945–1955." autora Zdravka Zupana, kao nastavak serije izložbi kojima festival GRRR! pokušava da podseti na istorijski razvoj strip-medija u našoj sredini. "Vreme" objavljuje tekst autora izložbe o periodu kada strip dolazi pod udar ideoloških kritika i cenzora

Adolf Hitler „Majn kampf”

„Majn kampf”

08.septembar 2024. M.S.

Najčešći kupci knjige Adolfa Hitlera su mladi: Treba li zabraniti štampanje „knjige zla”?

Knjiga „Majn kampf” (Moja borba) Adolfa Hitlera i danas se prodaje u oko hiljadu primeraka, a najčešći kupci su mladi između 15 i 20 godina. Dilema o zabrani štampanja ove „knjige zla” i danas je aktuelna. Ivan Ivanji je pisao ranije da je „u vreme interneta izlišna i diskusija da li u ime slobode uopšte treba i može da se zabranjuje bilo šta sa obrazloženjem da predstavlja opasnost po ljudska prava i demokratiju” jer se sve može naći na internetu

Dolari

Predsednička trka u SAD-u

03.septembar 2024. Inza Vrede (DW)

Milijarde donacija za Bajdena i Trampa: Kako se kupuje poslovni uticaj

Na ovogodišnjim predsedničkim izborima u SAD-u mašinerija za prikupljanje novca radi punom parom te je za očekivati da će biti postavljeni novi rekordi. Svojim milionima superbogati, milijarderi i poslovni lideri, naravno, žele da obezbede uticaj na politiku i nakon izbora

Komentar

27.avgust 2024. Sonja Ćirić

Vlast glasno optužuje i još glasnije ćuti

Ministarstvo prosvete odbija da odgovori šta se događa sa Nacionalnom čitankom, a Ministarstvo kulture ćuti o nacionalnim penzijama. Kad istina ne odgovara vlastima, ona se prećutkuje

Feljton (1)

14.avgust 2024. Aleksandar Novačić

To je ono što nam treba

Najnoviji roman Aleksandra Novačića Solženjicin: Odisej iz Gulaga objavljen je krajem jula u Beogradu, u izdanju izdavačke kuće Logos. Aleksandar Solženjicin je pre pedeset godina bio proteran iz SSSR-a, a državljanstvo mu je oduzeto. Posle 20 godina, poput antičkog Odiseja, vratio se u svoju opljačkanu Itaku gde su se prosci nadmetali za ruku njegove voljene Penelope, Rusije. U narednim brojevima “Vreme” će preneti najzanimljivije delove romana, uz dozvolu autora i izdavača

Politički zatvorenici u Rusiji

02.avgust 2024. B. B.

Ispovest novinarke Alse Kurmaševe: Sloboda nakon 288 dana u ruskom zatvoru

Vrhovni sud Tatarstana je 19. jula proglasio novinarku Radija Slobodna Evropa Alsu Kurmaševu krivom za širenje „lažnih vesti o vojsci" i osudio je na šest i po godina zatvora. Oslobođena je 1. avgusta u okviru velike razmene zatvorenika između Rusije i Zapada. U ruskom zatvoru provela je 288 dana. Ovo je njena ispovest

Nuspojave

26.jun 2024. Teofil Pančić

Krokodilima ne dolaze

Umetnicima i intelektualcima u principu se ne ograničava kretanje jer je nemoguće da to izgleda drugačije nego kao cenzura, zato što to i jeste cenzura, čime god se maskiralo

Kultura sećanja

08.maj 2024. Nemanja Kalezić

Medijska slika Srbije u Prvom svetskom ratu

Kako su i gde izlazile srpske novine od 1914. do 1918, o čemu su pisale i šta nisu prećutkivale, kakve su probleme imale i na koji način su ih rešavale i, posebno, zašto su mali oglasi bili toliko važni