Smijurijada

24.decembar 2012. Branimir Štulić

Mada sam svoju pamet mogao i na nečem značajnijem pokazati

Kako ovo, a kako ono? Najbolji odgovor dade Aca Lukas, navodeći Olivera Dragojevića, koji ne živi sa galebovima. Smisao je u tome da njega svi znaju po pjesmi Moj galebe, ča nije njegova, nego od Zuppe/Runjića, međutim, ljudi često poistovjećuju pjesmu i pjevača, pa to ovaj na umu ima i na to primjedbom cilja. Štoviše, Dragojević nije skladatelj, niti radi pjesme, Moj galebe ga je napravila, kao Kokera Mala pomoć mojih prijatelja, izuzev, naravno, nenastupanja u Srbiji, jer to mu je najveći uspjeh u životu, pošto su Dragojevići čisti Srbi. Otud Homer smatra kako se čovjek pod stare dane vlastitom bijedom napaja u nedostatku ičeg boljeg čime bi nadomjestio zonu sumraka. U svakom slučaju, Dragoević i Dean mu dođu na isto, ubace "j" i na konju su

Afere – Istraga u Dojče banci

20.decembar 2012. Andrej Ivanji

Ringe-ringe raja

Nemačkoj banci se na teret stavljaju pranje para, utaja poreza i ometanje pravde. U "aferi trgovine CO2-sertifikatima" uhapšeno je petoro službenika. Istraga je u toku, a niko ne može ni da pretpostavi kakvi će sve prljavi poslovi isplivati na površinu. Na njih najveća banka Nemačke očigledno nije bila nimalo gadljiva

Portret savremenika – Miroslav Mišković, drugi put

19.decembar 2012. Dimitrije Boarov

U vrtlogu srpske politike

Bez obzira na to kako će se na kraju završiti velika afera pokrenuta hapšenjem najkrupnijeg privrednika i najbogatijeg građanina savremene Srbije, Miroslava Miškovića, prvog čoveka poslovnog holdinga "Delta", već sada se može proceniti da će se vreme u novijoj istoriji srpske ekonomije, a možda i srpske politike, verovatno deliti na razdoblje "pre i posle obračuna sa Miškovićem

Obrazovanje na ispitu

19.decembar 2012. Ivana Milanović Hrašovec

Studiranje kao privilegija

Svega jedna petina roditelja sa srednjim obrazovanjem uspeva da obezbedi uslove za studiranje svoje dece

U Danskoj, zemlji radnika i seljaka

19.decembar 2012. Zoran Majdin

Samoupravni kapitalizam

Otkad je udarila ekonomska kriza, koja je mnoge evropske zemlje do ivice bankrota dovela, u Danskoj je nezaposlenost upola veća – skočila je sa dva na tri odsto. Međutim, svakom ko ostane bez posla, a da nije otkaz sam dao, bivši poslodavac sledećih šest meseci isplaćuje platu kao da radi, zatim ga "preuzima" sindikat i država koji mu obezbeđuju sredstva za život dok se ne prekvalifikuje ili doškoluje

Obrazovanje Roma u zdravstvu

19.decembar 2012. J. Gligorijević

Rešenje za dva problema

Čak 61 procenat Roma nema osnovnu školu, dok je visokoobrazovano tek 0,3 odsto. Svega 14 odsto Roma živi duže od 65 godina. To ukazuje na potrebu za podrškom u obe oblasti, i obrazovanja i zdravstva

Hronologije apokalipse

19.decembar 2012. Slobodan Bubnjević

Uspon i pad sudnjeg dana

Čak i da je navodni kraj sveta 2012. išta predstavljao za drevne Maje, to bi značilo da je ova iščezla srednjoamerička civilizacija omašila u prognozi sopstvenog kraja za punih 1000 godina

Zoom

12.decembar 2012. Dragoljub Žarković

Bondstil ne sme pasti – Vučić je realista kad moli Amerikance da ostanu na Kosovu i to je, izgleda, jedina srpska platforma

Teranje Nikolića da izađe s nekim programom, platformom, mada je to sam obećavao, nizak je politički udarac. Šta da kaže u njoj a de ne bude svima kriv – Vučeliću, crkvi, Koštunici, našima i vašima, dobrom delu onih koji su glasali za njega – ali, zbilja, šta može da kaže a da bude i prihvatljivo i ostvarivo

Lisica i ždral

12.decembar 2012. Ljubomir Živkov

Tito i ja

Jedne smo godine sve časove fizičkog potrošili na pripreme za slet do kojeg nije nikad ni došlo: bili smo poslednja rezerva za slučaj da se neka druga škola razboli

Knjige – Božidar Jakšić, Mišljenje kao diverzija

12.decembar 2012. Lino Veljak

Suočavanje s dosezima jedne marginalizovane epohe

"Praxisa" danas nema niti ga može biti. Drugačija su vremena i kontekst je različit. Čini se, ipak, da strahovanja dežurnih ideologa (zapravo njihovih nalogodavaca) od toga "zmajeva sjemena" s protokom vremena nisu umanjena. Možda to nešto govori o potencijalu koji se u neka minula vremena razvio u jednoj svojedobno marginaliziranoj i onemogućenoj zajednici. A možda je u pitanju tek preventivna paranoja. Ili paranoja naprosto. Kako bilo, knjiga Božidara Jakšića ostaje nezaobilazna literatura za sve koji bi bez predrasuda htjeli vrednovati misaone dosege filozofije i društvene teorije u Drugoj Jugoslaviji