Intervju – Bojan Pajtić, predsednik Demokratske stranke

11.februar 2015. Zora Drčelić

Svaki dan živimo dan mrmota

Glavna negativna mantra Vučića, Šešelja i Tome Nikolića 2003. bila je: "Čeda, Beba, Vesić". To su sada ljudi s kojima oni ili razgovaraju o koalicijama ili rade za njih ili su u njihovoj stranci, kako hoćete. Dok si član DS-a crnji si od samog đavola, psihopata, umobolnik, homoseksualac, izdajnik, kriminalac. Kada izađeš iz DS-a postaješ sjajan kadar, možeš da postaneš i gradonačelnik i gradski menadžer i direktor izdavačke kuće i ministar u Vladi

Lisica i ždral

04.februar 2015. Ljubomir Živkov

Stereotip i ja II

Stereotip je, ah, toliko prijatan, toliko prisan, topao takoreći; čak i ako ne širi oko sebe blagovonje, ipak odiše nečim poznatim i dragim, našim: na svako pitanje, za svaku situaciju, za svaku nedoumicu imati sve već razmišljeno, pa ko ima srca da to odbije i da neku stvar sam razmatra iz početka

Kombinat "Trepča"

20.januar 2015. Radmilo Marković

Inostrane packe i status quo

Kako je odigrana brzopotezna partija između Prištine, Beograda i Zapada, sve da bi rezultat ostao nerešen

Zumiranje 3

20.januar 2015. Priredila: Jovana Gligorijević

Nemamo elitu, imamo oligarhiju

Sociolog Vladimir Vuletić smatra da je cela današnja kapitalistička klasa nastala od onih koji su preuzeli kontrolu nad dobrima iz perioda socijalizma i da Vučić tu nije napravio nikakav preokret. "Problem je što je on u kampanji obećavao da će prekinuti sa tom praksom, ali svakog dana se umnožavaju dokazi da se sa tom praksom nastavlja i da ona raste", smatra Jovo Bakić

Bogojavljenje

20.januar 2015. Dragan Todorović

Kroz vekove, zime i leta

Ozgo, iz tu izmaglicu, onije patki ne bilo nigde, pojavi se vladika Milutin, u crnome gumenome čamcu, opasanom u zeleno lišće i crvene cvetove, sve bilo kano proviđenje, ravno tomu, i veće, da je dohodio peške, odajući po vodi

Zumiranje 3

18.januar 2015. R.V

Nemamo elitu, imamo oligarhiju

Sociolog Vladimir Vuletić smatra da je cela današnja kapitalistička klasa nastala od onih koji su preuzeli kontrolu nad dobrima iz perioda socijalizma i da Vučić tu nije napravio nikakav preokret. "Problem je što je on u kampanji obećavao da će prekinuti sa tom praksom, ali svakog dana se umnožavaju dokazi da se sa tom praksom nastavlja i da ona raste", smatra Jovo Bakić.

Ateisti – Ugrožena manjina

07.januar 2015. Jelena Jorgačević

Stradanje nevernika

Pruski kralj Fridrih Veliki u pismu upućenom Fransou Mari Arueu, poznatijem kao Volter, zaključuje da će religija ubrzo doživeti svoj krah. Godina je 1760. U odgovoru, Volter ide korak dalje. On kaže – kraj religije će nastupiti u roku od pedeset godina. Nekoliko vekova kasnije, ateisti tvrde da su ugrožena manjina u svetu prožetom religijom i pravilima koje ona nameće

Ličnost godine – Olja Bećković

07.januar 2015. Tamara Skrozza

Svako razuman treba da ga se plaši

Intervju koji je sa Oljom Bećković vođen dan nakon martovskih izbora 2014. ("Vreme", br.1211) završio se pričom o umoru od neizvesnosti i stalnoj zebnji od naslovnih strana. Rekla je tom prilikom da "postoje razni načini kako oni mogu da te se ratosiljaju i u tom smislu osećaš se kao u horor filmu". Ova tegobna slika pokazala se kao proročanska, jer je samo tri meseca kasnije vodila svoju poslednju emisiju na TV B92. Iako se "Utisak nedelje" emitovao od 1991. i ugostio, između ostalih, mnoge protivnike Miloševićevog režima, a kasnije i oponente svih potonjih vlasti, niko se do prošle godine nije dosetio da ga potpuno ukine. Kao mesto na kojem su se ukrštala različita viđenja naših života, "Utisak" je bio svojevrsni simbol civilizovanog dela Srbije, a način na koji je posle skoro četvrt veka uklonjen s ekrana postao je paradigma onoga u šta se Srbija ubrzanim tempom pretvara. Proglašavajući Olju Bećković za Ličnost godine, urednički kolegijum "Vremena" saopštio je da je autorka "Utiska nedelje" odigrala ključnu ulogu u odbrani slobode javnog govora, novinarske profesionalnosti i ljudske pristojnosti. O tome su, uostalom, svedočile i brojne nagrade koje je za svoj rad dobila – između ostalih, bila je prva dobitnica nagrade "Osvajanje slobode", a baš 2014. primila je nagradu "Vitez profesije", kao i najuglednije novinarsko priznanje, nagradu "Jug Grizelj". Koliko god impresivna bila, zvanična biografija Olje Bećković ipak ne otkriva koliko je bio dug i ponekad mučan put do "Utiska" kakvog smo ga znali, i do Olje kakvu poznajemo. U njoj se ne pominju limene papilotne i kombinezoni, učenje kako da se rukuje i veridba plastičnim prstenom, a ne objašnjava se ni kako jedan telefonski poziv ili jedna reč u komadu Tenesija Vilijamsa može sudbinski da utiče na nečiji život. Zvanična biografija takođe ne beleži kako se oseća majka čiji se sin – samo zbog njenog posla – nađe na naslovnim stranama tabloida, ali ni šta sve može da podrazumeva jedan poziv u Jajince. Upravo o tim temama – na prvi pogled nepovezanim sa zvaničnom biografijom – pričali smo s Oljom Bećković u poslednjim danima decembra.

Nemačka – Protesti protiv muslimana

07.januar 2015. Nemanja Rujević

Evropske patriote protiv islamizacije zapada

Svakog ponedeljka hiljade ljudi u Drezdenu pod okriljem pokreta PEGIDA protestuje protiv "islamizacije Zapada". Dok bi jedni uporne, ali malobrojne demonstrante jednostavno da otpišu kao naciste, drugi u "evropskim patriotama" prepoznaju fenomen koji bi mogao da ugrozi načela na kojima se današnja Evropa zasniva

Deset događaja 2014.

24.decembar 2014. Milan Milošević i Dokumentacioni centar "Vremena"

Godina poplava i propasti DOS-a i DEPOS-a

Formula 2014: Prethodnike progone i njihove dugove proklinju, ali njihove mostove otvaraju, zadužuju se, a tvrde da štede, strance mole i kume, a kumova se odriču, svoje grehe zabašuruju, dok hvale sami sebe

Lični stav

17.decembar 2014. Zlatko Čobović

Ukazivanja Ustavnog suda

Zajedničko u slučajevima Briselskog sporazuma, načinu na koji je Srbija formirala SRJ i Miloševićevog predloga o konfederaciji sa Grčkom je nekoliko važnih pitanja. Da li i koliko politička forma nekog sporazuma ili dogovora može da abolira od odgovornosti za njegovu pravnu suštinu i posledice? Gde je granica između politike i prava koji se u svemu prožimaju? Ko će, ako ne Ustavni sud, da daje odgovore na pitanja da li je neki politički dogovor, koji proizvodi pravne posledice, u skladu sa ustavom