U zadnji čas – Mandićev "reality show"
Iza zatvorenih vrata
Za knjigu "U zadnji čas", više nego za njenu prethodnicu, karakterističan je tamni, rezignirani ton bespoštednog samopropitivanja
Za knjigu "U zadnji čas", više nego za njenu prethodnicu, karakterističan je tamni, rezignirani ton bespoštednog samopropitivanja
U rano jutro 18. avgusta 1969. Džimi Hendriks je sa pozornice postavljene u varljivo pastoralnom okruženju svoju poruku svetu isporučio u obliku začudne, zastrašujuće izobličene verzije američke himne. Pratila ga je, kao u bajci o čarobnom sviraču, i nepregledna gomila omamljene, začarane dece – dece cveća, u ovom slučaju. Hendriks je svojim nastupom obeležio završetak festivala upamćenog pod imenom Vudstok, ali i kraj nečeg mnogo većeg
Srbija će prva u svetu iskoreniti prosečnost: ukoliko niste u stanju da pronosite slavu države izvan njenih granica, ne nadajte se od nje ničemu ni unutar granica
Slobodan Jolović, predsednik SO Lučani, domaćin ovogodišnjeg Sabora u Guči ("Press")
Naš narod u okruženju je naša najbolja veza sa državama u kojima živi. Srbija je stolećima demografski napredovala dok su ovi krajevi bili predmet njene brige ili dok je tamošnjem narodu pružala nešto više od zemlje izbeglištva. Zato je neophodno uvrstiti odnos prema srpskom narodu u regionu u prioritete naše državne politike, kaže jedan od autora Izveštaja o političkim pravima srpskog naroda u regionu
Starosna granica patoloških kockara se spušta pa sada imamo decu od dvanaest-trinaest godina koja su zavisna od kockanja. U Srbiji ima oko dvesta pedeset hiljada patoloških kockara, a kocku u nekom obliku "konzumira" blizu milion i po ljudi
Svi su oni pomalo socijalisti, a tvrde da su liberali
Po veoma raširenoj teoriji, aktuelna "kriza preduzetništva" posledica je činjenice da je svetska kriza "presekla" mehanizam preprodaje (naravno, uz debelu maržu) otkupljenih preduzeća strancima, to jest likvidnim preduzimačima iz inostranstva, pa su se "prezaduženi" kupci društvenih firmi našli u raskoraku
Nešto je nagnalo Ratka Kneževića da otvori srce novinama: prvo podgoričkim "Vijestima", a sada i "Blicu". Nije da nas je g. Knežević mnogo prosvetlio – sve smo to oko duvanske mafije znali i bez njega – ali je osetio potrebu da svoju dragocenu ličnost istakne i izvan stranica zagrebačkog "Nacionala", gde je godinama bio glavna zvezda džet-set rubrika. Nešto je Ratka Kneževića zasvrbelo, ali ne samo njega