Globalna polemika
Kloniranje ljudi ili organa
Naučnici pokušavaju da objasne da nema nikakve bojazni od kloniranja čoveka, radi se o kloniranju u terapeutske svrhe
Naučnici pokušavaju da objasne da nema nikakve bojazni od kloniranja čoveka, radi se o kloniranju u terapeutske svrhe
Početak bombardovanja Jugoslavije, 24. marta 1999, zatekao je ambasadora Slobodana Unkovića sasvim nespremnog, kaže pukovnik Arsenije Stanković: "Zatvorio se u krug ambasade u strahu od atentata; diplomatama je zabranio sve spoljne kontakte i svaki oblik protesta protiv agresije... A onda se desio strašan incident: nesmotreno sam saopštio gospođi Unković da je u našoj zemlji rat, da je koliko juče bombardovana rafinerija nafte u Pančevu i da su srušeni neki mostovi. Ispalo je da ona nije znala za rat"
"Od ograničavanja broja uvoznika i distributera definitivno se odustalo, ali su zato propisani visoki standardi za dobijanje licence, od organizovanosti i opremljenosti do polaganja visokog depozita. Što se tiče proizvodnje cigareta zakon neće bezrezervno štititi domaće fabrike, ali neće ni širom otvarati tržište kao što je slučaj u Rumuniji danas, gde je davanje šakom i kapom licenci za proizvodnju stranih cigareta potpuno uništilo postojeće fabrike koje se sad ne mogu ni privatizovati", kaže za "Vreme" ministar finansija u Vladi Srbije Božidar Đelić
Profesor dr Dragor Hiber, visoki funkcioner Građanskog saveza Srbije i predsednik Upravnog odbora Telekoma Srbije, nije, kao većina drugih političara, u oblast elektronskih komunikacija stigao po modelu dosovske lutrijske raspodele "odgovornosti" po vitalnim republičkim privrednim sektorima – nego kao oprobani pravni ekspert za ovu, jednu od najsloženijih modernih pravnih disciplina. No, ne samo zbog toga, nego i zato što je Telekom i mobilni i fiksni telefonski operater PTT-a Srbije, koja je opet i suvlasnik Mobtela, oko koga se sada praktično zavrtelo mnogo temeljnih pitanja čitavog sistema elektronskih komunikacija u Srbiji – obraćamo se dr Hiberu kao jednom od najkompetentnijih sagovornika za gotovo sve pravne i ekonomske aspekte aktuelne priče o konfuziji na našem tržištu mobilne telefonije
Odluka SIV-a da saopštavanjem rezultata konkursa osudi zgradu bivšeg CK-a na rušenje stigla je istog dana kada je odlučeno da se još samo jednom praznuje 29. novembar, jedan od poslednjih simbola stare države. Za nekoliko godina na mestu nagorele palate "Ušće" nići će neki moderan poslovni centar koji će indirektno svedočiti kako ovde istorija svakih pedesetak godina počinje ispočetka
Rusija je bila jedina zemlja koja je bila protiv da se Jugoslaviji otpiše 66 odsto dugova Pariskog kluba uz argument da još nije vreme za to. Sudeći po regovanjima domaće javnosti, otpis tri milijarde dolara nije dočekan kao neka velika vest. U naredne tri godine neće se više živeti od donacija, moraće da se radi. Jesmo li spremni za to
Zvuči apsurdno, ali jugoslovenska, pa i evropska košarka nemaju gotovo ništa od toga što je svakim danom sve više Evropljana u najjačoj ligi sveta
Vreme kada se smatralo da je samo lošoj robi potrebna reklama daleko je iza nas. Današnji jugoslovenski potrošač odlučuje se na kupovinu samo ako ga je reklama u to ubedila. Pitanje koje se onda logično postavlja jeste: može li se na osnovu aktuelnih reklama steći utisak o ekonomskoj moći neke nacije, ili barem o dubini džepova njenih stanovnika
Niko ne voli da plaća porez, naročito ne oni koji su u poslednjih desetak godina prijavljivali mesečne prihode od desetak hiljada dinara a istovremeno gradili kuće vredne pet miliona maraka. Sledeći "pacijenti" poreske službe su oni Miloševićevi biznismeni koji su malo legalno uvozili akciznu robu, a mnogo tu istu robu švercovali. Dosta su siromašni građani popunjavali budžet, sada je red da to učine i oni koji su ekstra bogati