Prosveta
Kosovo: Zbog lošeg obrazovanja sve manje učenika u srpskim školama
Za 10 godina broj učenika u srpskim školama na Kosovu smanjen je za 40 odsto, a samo u poslednje dve za oko 1.000 đaka
Za 10 godina broj učenika u srpskim školama na Kosovu smanjen je za 40 odsto, a samo u poslednje dve za oko 1.000 đaka
Šta predsednik Srbije iz dana u dan poručuje građanima? Ukratko: imamo svega dovoljno, nečeg čak i previše; on se uvek suprotstavlja stalnim pretnjama sa svih strana; za sukobe su drugi odgovorni, a Srbi su snažan narod koji želi stabilnost i normalan život; razni neprijatelji uporno “lažu”, “varaju” i “hoće da nam zadaju udarac”; “namrgođen” i “jedini realan” zna šta protivnici govore i misle o njemu; biće plata i penzija, puteva, železnica, stadiona, bolnica i škola; uprkos svemu, čekaju nas “najteži period” i najveći pritisci. I tako iz godine u godinu, od televizije do televizije
“Verujem da glasače podele iritiraju i da ne prave prevelike razlike između pojedinačnih stranaka građanske opozicije, stoga mislim da je jedna kolona svakako logičnija, pod uslovom da unutar nje ne bude javnih podela, a to, kao što vidimo, nije izvesno. Sve to stvara problem po javni imidž opozicije. Ako ne možete da pokažete ljudima da ste u stanju da ozbiljno i kompetentno vodite predizbornu koaliciju, zašto očekujete da vam povere u ruke da vodite državu”
Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu i nedeljnik “Vreme” i ove godine organizuju “Radionicu ekonomskog novinarstva”, koja će se održati tokom oktobra i novembra 2023. na Fakultetu političkih nauka. Studenti će imati priliku da tokom dva meseca slušaju kvalitetna predavanja i prođu praktičnu obuku i rad sa mentorima i mentorkama iz akademske zajednice, relevantnih medijskih organizacija i uspešnih kompanija. Na kraju radionice, za najbolje polaznike obezbeđena je stipendija za rad u nedeljniku “Vreme”
Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu i nedeljnik „Vreme“ i ove godine organizuju „Radionicu ekonomskog novinarstva“ koja će se održati u toku oktobra i novembra 2023. na Fakultetu političkih nauka. Studenti će imati priliku da tokom dva meseca slušaju kvalitetna predavanja i prođu praktičnu obuku i rad sa mentorima i mentorkama iz akademske zajednice, relevantnih medijskih organizacija i uspešnih kompanija. Na kraju radionice za najbolje polaznike obezbeđena je stipendija za rad u nedeljniku „Vreme“
Vučić je na Instagramu naveo da je veoma zabrinut zbog plana kosovskog premijera Aljbina Kurtija da silom okupira sever Kosova "i protera Srbe sa vekovnih ognjišta"
Nakon što je mandatar Milojko Spajić objavio da ima većinu za Vladu bez koalicije Za budućnost Crne Gore, ta podrška počeka je da se javno uskraćuje
Bivšoj potpredsednici vlade i ministarki evropskih integracija Crne Gore Jovani Marović zabranjen je ulaz uz obrazloženje da je to zbog "zaštite bezbednosti Republike Srbije i njenih građana"
Znamo da su sednice Skupštine, rijaliti programi, mediji neiscrni izvori nasilja u obliku psovki i uvreda. Zašto psujemo? Da li smo svesni da dok izgovaramo “dodaj mi so, jeb*te” zapravo psujemo? Da li dok psujemo ujedno i kunemo
Karikatura je istovremeno i sastavni deo poslovne i uređivačke politike medijske kompanije, što znači da menadžment ili uredništvo mogu da utiču na njihovo objavljivanje. Urednik tu igra veoma važnu ulogu. Glavno pitanje koje se provlači kroz skoro sve studije iz ovog domena jeste da li urednik treba da interveniše što se tiče sadržaja karikature kao što radi sa bilo kojim drugim novinarskim tekstom i da li, kad donese odluku da je ne objavi, ulazi u prostor cenzure ili samo radi svoj posao
Opoziciji nije lako, treba biti realan. Nepodnošljivo je jednostavno, i to s razlogom, na nju zafrljačiti kamen, što mnogi i rade. Ali, treba imati na umu da ona deluje u, malo je reći, neprijateljskim okolnostima, te da je izložena najrazličitijim, često veoma lukavim i za javnost nevidljivim režimskim diverzijama. Svi smo nekako ispotiha gledali kako je Vučićeva vlast temeljno rasturila opoziciono delovanje u Srbiji u prvih pet godina vladavine napravivši od alternative sprženu zemlju. Mnoge je kupio i progutao, što povlasticama što obećanjima, a drugima je u priličnoj meri zagorčao život. Sve to je prilično benevolentno posmatrala i EU
Sreća je pravilno raspoređena u gornjoj i donjoj polovini stanovništva u Avganistanu, zemlji u kojoj su skoro svi veoma nesrećni, kao i u Finskoj, zemlji u kojoj skoro niko nije nesrećan. Još od “principa najveće sreće” engleskog filozofa i reformatora Džeremija Bentama pa nadalje mnogi su se zalagali za to da vlade treba da teže da povećaju sreću svojih građana. Međutim, mnoge države ne uspevaju da obezbede ono što je Aristotel nazvao “eudaimonia”