Dokument – Aleksandar Vučić na LSE

04.novembar 2014. Preveo i priredio: Radmilo Marković

Šta je premijer rekao u Londonu

Transkript polučasovnog razgovora predsednika Vlade Srbije sa publikom u sali Londonske škole ekonomije i političkih nauka (London’s school of Economics – LSE), u kojem je obuhvaćeno mnogo tema: od medijskih sloboda, cenzure, pitanja restitucije, energetske sigurnosti, smederevske Železare, domaćeg avio-prevoznika, sve do odnosa sa Albanijom, Rusijom i Evropskom unijom, a premijer je ekskluzivno objavio i da novinar Predrag Sarapa prelazi na – Pink televiziju

Premijerov brat po drugi put u javnosti

29.oktobar 2014. Radmilo Marković

Čija je firma Andreja Vučića

Kako je tekao slučaj firme "Asomacum", šta piše u dokumentima, a šta pričaju političari, kako se otvara firma i da li je moguće otvoriti je pomoću falsifikovanih isprava

Nuspojave

15.oktobar 2014. Teofil Pančić

Epidemija svraba

Kad je politički identitet izgubljen, ili nije ni stečen, lako se poseže za magijom "davanja imena"

Intervju – Srđan Lazović, potpredsednik Saveta stranih investitora (FIC)

15.oktobar 2014. Radmilo Marković

Srbija je i dalje prioritet EU

O poseti FIC-a Evropskoj komisiji, o investicionoj klimi u Srbiji, otvaranju Poglavlja 32 o finansijskoj kontroli i o politici subvencionisanja

Intervju – Vladeta Janković

15.oktobar 2014. Tamara Nikčević

Vlast, laži i strah

Režimi poput Vučićevog ne umeju da se zaustave; nesposobni su da vide da društvo u datom momentu više nije u stanju da podnese nesklad između stvarnosti i onoga što mu govore da ta stvarnost jeste. U vreme Slobodana Miloševića, taj trenutak nastupio je dosta kasno, tek posle NATO bombardovanja: odjednom, ljudi su videli ogroman raskorak između onoga što Milošević govori i stvarnosti, pa su tek onda stvoreni uslovi da taj režim bude pobeđen

Zoom

14.oktobar 2014. Dragoljub Žarković

Žandarska je tuga pregolema – Kako je policijska jedinica u kratkom roku od heroja dospela do zločinaca i kakve to veze ima s medijima u Srbiji

Dugovečan sam svedok javnog života, posebno medijske scene, i rekao bih da nikad nije bila jadnija, uplašenija i sklonija okretanju ka vetru koji duva iz jednog centra moći. Ne postoji ozbiljna rasprava o pitanjima od opšteg značaja gde bi se sučelila različita mišljenja, a udvorištvo je preraslo granice izdržljivosti

Lisica i ždral

08.oktobar 2014. Ljubomir Živkov

Radna verzija

Možda i nisam ja najpodesnija osoba za ambasadora u Hrvatskoj, pitaju se dakako u obe susedne države, ali mene što se tiče to bi bila možda najprikladnija sinekura: nema osim Bosne i Crne Gore zemlje gde bih ja bio fluent speaker

Marihuana kao lek

01.oktobar 2014. Jasmina Lazić

Biljka spasa s one strane zakona

Legalizacija marihuane u medicinske svrhe u ovdašnjem svetu pre svega je političko pitanje. Oni koji više nemaju šta da izgube i koji u tome vide jedini izlaz, od društva traže samo jedno – da im omogući pravo na taj vid lečenja i da prestane da ih zbog tog izbora tretira kao kriminalce

Festivali – 48. Bitef

30.septembar 2014. Teofil Pančić

Jeszcze Polska nie zginela…

Krmaneći između ozbiljnosti i fenseraja, intelektualnih pomodnosti i sjajnog, katarzičnog teatra, Bitef je ostvario solidan domet, što je verovatno najviše čemu imamo pravo da se nadamo

Koča i Peko – Dva lica revolucije

24.septembar 2014. Ivan Ivanji

Kad heroji ne umru mladi

Peko Dapčević je vozio džip. Koča Popović spačeka. Da li su bili skromni, ili su odricanjem od službenih automobila i šofera, svako na svoj način, zapravo naglašavali svoju posebnost? Jedan dete iz crnogorskog sela, drugi iz gradske, buržujske porodice, nadrealista. Obojica su heroji partizanske legende, ali nezgodno je kad heroji dočekaju penziju, kada počnu da ih muče prostata ili staračka zaboravnost. Uskoro će i poslednji svedoci Drugog svetskog rata i nastanka Titove Jugoslavije i njenih heroja nestati sa lica zemlje, lepo bi bilo da za nama ne ostanu baš sve same laži

Knjige – 1913. i 1939.

24.septembar 2014. Muharem Bazdulj

Hladna noć pred velike događaje

Dve skorašnje knjige nemačkih pisaca – obe prevedene i kod nas – na sličan način se bave mesecima koji su prethodili najvećim istorijskim katastrofama XX veka. Knjiga 1913. Leto stoleća autora Florijana Ilijesa govori o godini uoči početka Prvog svetskog rata, dok se Leto trideset devete Vernera Birmana koncentriše na period od marta do novembra 1939. U maniru neobične hronike, prateći veliki broj značajnih ličnosti evropske kulture, Ilijes i Birman nam efektno i sugestivno dočaravaju duh vremena