Sterijino pozorje 2016

01.jun 2016. Teofil Pančić

Liturgije, sluškinje i medveđe usluge

Festival srezanog budžeta prikazao nam je jednu od mogućih slika naše i okolnih teatarskih scena, i reklo bi se da one najbolje izgledaju tamo gde se najviše rizikuje

61. Sterijino pozorje

25.maj 2016. Sonja Ćirić

Gde su granice

Broj predstava obe takmičarske selekcije je smanjen zato što je budžet Pozorja smanjen za trećinu, što se nije desilo "nikada, čak ni u vreme potpunog embarga devedesetih", kaže selektorka Marina Milivojević Mađarev

VREME BR.509 | 5. OKTOBAR 2000.

04.maj 2016. Branka Kaljević

Srbija u štrajku

Uz ambiciju da menja svet, režim se prihvatio i krađe glasova. Posledice hvatanja u krađi su blokade i štrajkovi

Tačka susreta – Enver Petrovci, glumac, reditelj, pisac i profesor

23.mart 2016. Sonja Ćirić

Ima li ko nešto lepo da kaže

"Stereotipi su proizvod nepoznavanja i neznanja, a predrasude, stereotipi, postojali su i za Bosance, Crnogorce, za svaki narod u Jugoslaviji, ne samo za Albance. I za to nije kriva naša generacija, bilo je to i pre nas. Ali tad su se puno pričali vicevi na tu temu, pričao sam ih i ja kad sam se šetao po Jugoslaviji. Čini mi se da više nema viceva, davno nisam čuo neki novi vic o Albancima i Srbima. A nije dobro što ih nema zato što je vic znak da je situacija opuštena. Čim se ne čuju vicevi, mora da ima neke tenzije"

VREME BR.650 | 18. JUN 2003.

28.februar 2016. Dejan Anastasijević

Dokumenti o nastanku imperije Pinka

Niz dokumenata čije izvode objavljujemo svedoči o tome kako je RTS bio prinuđen da prepusti Pinku ogroman paket objekata, opreme i usluga, uz minimalnu nadoknadu. Razgradnja RTS-a u korist izgradnje Pinka počela je za vreme direktorskog mandata Milorada Vučelića, a nastavila se pod rukovodstvom Dragoljuba Milanovića. U dokumentima koji se nalaze u posedu "Vremena" jasno se vidi kako je ova operacija izvedena

Zakon o restituciji

17.februar 2016. Ivana Stupar

Pravda za jevrejsku zajednicu

Prošle nedelje Skupština Republike Srbije usvojila je Zakon o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama holokausta koje nemaju živih pravnih naslednika. Na ime ovog zakona, za koji su glasale i vlast i opozicija, registrovanim jevrejskim opštinama priznato je pravo da se u njihovo vlasništvo prenese imovina koja potpada pod ovu kategoriju, dok će Savezu jevrejskih opština Srbije iz republičkog budžeta narednih četvrt veka biti isplaćivano 950.000 evra godišnje. Istovremeno, Republika Srbija se odriče svake odgovornosti za zločine počinjene nad Jevrejima na njenoj teritoriji tokom Drugog svetskog rata

Vreme Vojvodine

09.decembar 2015. Saša Rakezić, Goran Berić

Vojvođanske seobe

Vojvodina je tokom čitave istorije bila migratorni prostor. Talasi migracija značajno su menjali strukturu, način života i kulturu ovog prostora. Kao izrazito višenacionalna sredina u današnjem obliku nastaje tokom XVIII veka, što je bila posledica doseljavanja Srba u Velikoj seobi 1690, kao i kolonizacije koju je sprovodila austrijska vlast. Migracije nakon Drugog svetskog rata, proterivanje Nemaca i kolonizacija Srba iz Bosne i Hrvatske, a zatim i migracije tokom i nakon raspada Jugoslavije, promenili su strukturu stanovništva Vojvodine, ali je ona i dalje zadržala svoj multietnički karakter. U Vojvodini danas živi nešto manje od dva miliona stanovnika i 26 nacionalnih manjina, a šest jezika ima službeni status – srpski, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski

Pogled četvrt veka unazad

28.oktobar 2015. Ivan Ivanji

Kada su Drugovi postajali Srbi

O partiji koja je izašla iz mene. O komunistima koji su postali nacionalisti. O tome kako sam 9. marta mrzeo i tenkove i demonstrante. O iskonskim strahovima, gađenju, odlasku u Beč, ćupriji u Mostaru i tome da je dom, uprkos svemu, samo jedan, da će ova zemlja postati onakva kakva bi trebalo da bude, kada jednog dana bude podigla spomenik nepoznatom dezerteru iz jugoslovenskih ratova devedesetih godina prošlog veka

Balkanskom rutom

26.avgust 2015. Nemanja Rujević

Put bez povratka

Lekari obiđu ljude jednom dnevno na železničkoj stanici u Đevđeliji. Čujem da je samo jednog dana prošle sedmice pet žena imalo spontani pobačaj. Toga nema ni u jednoj statistici. Čujem i da su se dvojica pentrala na vagone da bi – nemam pojma kako – napunili baterije mobilnih telefona na vodovima za struju. Ispekli su osamdeset odsto kože i jedva preživeli. Najčešće su ipak povrede od tuča u redu pred zgradom granične policije na samoj stanici. Tamo se izdaje famozni papir na kojem piše da je lice to i to stiglo u Makedoniju te ima 72 sata da podnese zahtev za azil. U prevodu – ima tri dana da se izgubi u pravcu Srbije

Studija jednog slučaja

10.jun 2015. Zoran Maksimović

Šampionka i psi lutalice

Najavljena izgradnja najsavremenijeg atletskog stadiona u Novom Pazaru neće zaustaviti trend po kome se najviše novca iz lokalnog budžeta izdvaja za fudbal, a na uštrb drugih sportova u kojima se postižu vredniji rezultati