U novom broju

05.maj 2022. Nedim Sejdinović

Tvrtko Jakovina: Strah od sveta nacionalističkih šampiona

„Titova Jugoslavija je imala bezbroj problema, ali nije htjela biti pasivna i provincijalna, već je željela stvari iznositi van granca. Okupljala je treći svijet, imala je šta reći u ime tih zemalja. Naši diplomati danas ne uspijevaju da iskoriste alate koji bi ih mogli učiniti važnim, kao što je recimo članstvo u EU, ali i bivanje na Balkanu, činjenica da taj prostor znamo, razumijemo, da živimo skupa. Ali, nije stvar samo do ljudi. Promijenio se mentalni sklop – vlada opći kukavičluk nacija koje sebe u isto vrijeme vide kao prvake nacionalizma.“

Vesti

05.maj 2022. F.M.

Dijalog Beograda i Prištine: Priznanje nezavisnosti Kosova kao uslov

Srpsko priznanje Kosova uslov je za okončanje dijaloga Beograda i Prištine, ali i nastavka puta Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, osnovni je zaključak sa sastanaka nemačkog kancelara Olafa Šolca sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem u Berlinu

Vesti

04.maj 2022. S.P

Vučić kod Šolca: Peglanje jasne poruke

Nemačka će nastaviti da podržava evropski put Srbije, ali od nje očekuje da brani zajedničke vrednosti Evropske unije i drži se dogovorenog. U poslednje, posbno, spada i dijalog o Kosovu

Srpsko-ruski odnosi

04.maj 2022. Ilija Vukelić

Status Kosova u Donbasu

Putinovo pozivanje na odluku Međunarodnog suda pravde o legitimnosti proglašenja kosovske nezavisnosti pokušao je da objasni pred srpskom javnošću samo ruski ambasador Bocan-Harčenko. Nije dobio priliku da to učini na nekom zvaničnom sastanku, već se morao zadovoljiti gostovanjem na TV Insajderu

Rat u Ukrajini

04.maj 2022. Aleksandar Radić

Iscrpljivanje bez kraja

Kominikei zaraćenih strana govore o malim pomeranjima na liniji fronta. Masirane snage ruske vojske na istoku već nedeljama potiskuju Ukrajince, ali bez dramatičnih promena. Zauzvrat, Ukrajinci se trude da prenesu rat u Rusiju

Razglednica

04.maj 2022. Robert Čoban

Staljin, zvonar jermenskog manastira

Od kraja aprila Venecija je puna više ili manje ekscentričnih umetnika iz celog sveta koji obilaze paviljone 59. Bijenala umetnosti. Među ovim potonjim je i čovek koji je danima hodao po gradu sa daskom od WC-šolje nabačenom na rame, uz poruku “Now, every shit is art”

TV kinoteka

04.maj 2022. Zlatko Crnogorac

Vazduh trepti kao da zemlja gori

Film Valter brani Sarajevo snimljen je pre 50 godina, tri decenije nakon okupacije Sarajeva u Drugom svetskom ratu, jednako koliko je prošlo od rata devedesetih do danas. Broj njegovih gledalaca – ne zna se

Rat u Ukrajini

03.maj 2022. F.M.

Sergej Lavrov: Žongliranje “denacifikacijom”

Pokušaj pravdanja ruske agresije stavio je prvog čoveka ruske diplomatije Sergeja Lavrova na metu kritika jevrejske zajednice, jer se žongliranjem terminom “denacifikacije” narugao, u očima Izraela, žrtvama Holokausta. No, ruska strana nije prihvatila kritiku i nastavila je u istom tonu

Komentar

03.maj 2022. Nemanja Rujević

Vučić kod Šolca: Bod u gostima bio bi kao kuća

Šolc je hladan čovek koji ume sa brojevima. Zavisnost od ruskog gasa, cena energenata, radna mesta, to je jezik koji razume. U Šolcovom svetu sankcije nisu pitanje morala, i sa njim bi Vučić mogao da politčki trguje. Nevolja je što se tu više radi o tome šta Srbija može da izgubi, nego šta može da dobije

Analiza

02.maj 2022. Momir Turudić

Smrt Osame bin Ladena: Zaboravljeni simbol terorizma

Oktobra prošle godine, posle 20 godina „rata protiv terorizma“, mora prolivene krvi i straćenih hiljada milijardi dolara, ceo Avganistan je predat nazad u ruke talibanima, uz Osamu bin Ladena drugom simbolu tog rata, a predat im je od strane onih koji su taj rat protiv njih vodili. Od tada su talibani, Avganistan, baš kao i Bin Laden, nestali iz udarnih vesti svetskih medija, kao da u njima nikada nisu ni bili

Vest

02.maj 2022. S.Ć.

Gradsko veće Mariupolja: Iz muzeja je ukradeno 2000 umetničkih dela

Prema najnovijim podacima Uneska, 102 lokacije kulture u Ukrajini su razorene. Gradsko veće Mariupolja najavljuje da će za istragu o nestalim artefaktima tražiti pomoć Interpola. Uništeni su radovi Marije Primjačenko, koju je Pikaso nazivao umetničkim čudom