img
Loader

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama

Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune

Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji

Bitka za javni prostor

Laž u politici

Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

“Kad su baš teška vremena, tada se pokažu ljudi, lojalni najpre sebi, zatim svojoj porodici, bližnjima i državi. Pravda je danas možda najbliži konkurent poverenju. Ali mislim na čistu pravdu, lišenu ličnih interesa i svih surogata koji bi mogli da posluže kao zamena. Da citiram Adama Mihnjika – nama nije potrebna ni milost ni osveta, potrebna nam je pravda”

Otvorenost rada vlasti

Kako kaže jedan čovek

“Opšti utisak je da se ključne odluke ionako ne donose na sednicama Vlade, već u uskom krugu oko predsednika države. Iako formalno predsednik države nema ovlašćenja po Ustavu, on defakto diktira smer vlade, što se vidi i u svakodnevnoj praksi: na televiziji predsednik redovno objavljuje odluke o tome koji će projekti biti finansirani iz budžeta, koje će selo dobiti put ili kolika će pomoć biti dodeljena građanima posle neke nesreće, piše u ovogodišnjem izveštaju organizacije “Partneri Srbije”

Opozicija u Briselu

Borba za pridobijanje Evrope

Sagovornici “Vremena” – predstavnici proevropskih partija u Srbiji – slažu se da je u proteklih godinu dana došlo do značajne promene stava institucija i stranaka Evropske unije prema režimu u Srbiji. Ta promena je vidljiva čak i na mesečnom nivou

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (4)

Žurnalizam i čurnalizam: Otpisana štampa i velika galama

Arhivar moderne Borhesove Svetske biblioteke Alef (fiktivna personalizacija veštačke inteligencija, ChatGPT) o osam sati dnevno pred ekranima, pažnji čitalaca novina i rasutoj pažnji digitalnih čitalaca, o influenserima kao dvorskim ludama digitalnog doba, o “vestima ravne zemlje”, o čurnalizmu i brzini kao neprijatelju dubine, o sunovratu štampe u svetu i u Srbiji, o podršci koju pojedine zemlje pružaju kako bi očuvale štampu i kako značajni svetski listovi nastoje da održe štampana izdanja kao stub svog ugleda – i o nedeljniku “Vreme” kao paradigmi drame između Gutenbergove ere i digitalnog doba

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Besmrtnost “Mona Lize”

Radeći na ovoj slici, Leonardo izmišlja novi umetnički žanr. Prikazujući oči i usne žene nekog firentinskog trgovca, on slika njen unutrašnji život. Mi gledamo površinu, ali on nam pokazuje unutrašnjost; gledamo naslikanu kožu, on nam predstavlja portret duše

Sjedinjene Američke Države

Tramp i generali

Predsednik Amerike poručuje armiji da američke gradove koristi kao trenažne poligone za borbu protiv “domaćeg terorizma i organizovanog političkog nasilja”

Francuska

U raljama političke krize

Pad Vlade u Francuskoj izgleda da više nije vest. Predsednik Makron “potrošio” je svog trećeg premijera od raspuštanja Parlamenta i vanrednih izbora leta 2024. (petog od 2022. i početka svog drugog mandata), čime se francuska politička i parlamentarna kriza nenadano dodatno produbila

Uticaj kompanija Fortune Global 500 na ekonomiju Srbije

Globalni giganti, lokalni izazovi

Decenije prisustva kompanija Fortune Global 500 u Srbiji pokazuju i dobre i loše strane tog modela. Donele su kapital, nove tehnologije i radna mesta, ali većina njih ovde posluje prvenstveno zbog jeftine radne snage i velikih državnih subvencija

Intervju: Jurica Pavičić, pisac i kolumnista

Testiram vlastitu ideologiju kao đavolji advokat

Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari

In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)

Suvišni ljudi komunizma

Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća

Jubilej

“Boško Buha” ima 75 godina

Iako će najstarije pozorište za decu veliki rođendan dočekati kao podstanar i bez novca za premijere, sve ono što je postiglo u međuvremenu prevazilazi probleme. Zato u razgovoru sa Milenom Depolo, dramaturškinjom “Buhe”, preovlađuju lepe teme

Intervju: Boris Trbić, režiser

Dugo putovanje kući

“Žene koje su pripadale prvim generacijama australijskih lekara, žene-pisci, žene koje su bile nosioci emancipatornih i transformativnih tendencija u australijskom društvu, stigle su na Solunski front. Ova priča nikada do sada nije ispričana”

Solunski front (2)

Poslednja odbrana

Solunska đačka četa danas nema ni spomenik, ni obeležje, njeno ime ne nosi ni jedna ulica, ni škola. Neka ovaj tekst bude bar sećanje. Da i danas znamo šta sve mogu đaci