Da li bi zbog litijumskog dila Srbije i Nemačke naša zemlja podnela ekološku žrtvu zarad nemačkog privrednog buma? I da li bi Nemačka tako postala zavisna od Srbije? O tome govori nemačka ekonomistkinja Klaudija Kemfert koja se bavi energetikom i zaštitom životne sredine
U tužbama protiv Šona „Didija“ Kombsa identifikuje se nekoliko moćnih i bogatih ljudi u njegovom okruženju. Oni se spominju kao saučesnici i svedoci reketiranja, seksualnog zlostavljanja i drugih krivičnih dela
Čuveni francuski satirični časopis Šarli Ebdo na meti je oštrih kritika zbog „odvratnog crteža” koji prikazuje slučaj Žizel Peliko, žene koja je optužila muža da ju je čitavu deceniju drogirao i pozivao muškarce na internetu da je siluju. Ipak, trenutno zgražavanje javnosti ne briše činjenicu da je stranica na kojoj je njen muž regrutovao muškarce imala preko 500.000 posetilaca mesečno
Privučen islamističkom ekstremizmu još kao tinejdžer, proveo je 22 godine po izraelskim zatvorima pre povratka na front. Ko je bio Jahja Sinvar, ubijeni lider Hamasa
Nacionalna avio-kompanija Er Srbija u narednih šest meseci uspostaviće direktan let Beograd-Tokio, najavio je predsednik Vučić. Pored toga biće i dve nove linije do Kine i Francuske
Povišen nivo olova u krvi pronađen je kod 58 radnika kompanije Port of Adria iz Bara. Agencija za zaštitu životne sredine upozorava građane Bara da „izbegavaju šire lučko područje"
Grafit s licem Žizel Peliko podeljen je na društvenim mrežama više hiljada puta. Njen zahtev da „sramota mora da promeni stranu“ postao je borbeni poklič feministkinja, a njen slučaj „hemijskog potčinjavanja“ pokreće društvene promene u Francuskoj
Od ukupno osam u Srbiji su zabeležene dve ozbiljne pretnje po slobodu na internetu. Primećuje se intenziviranje kontrole sadržaja koji su nepodobni po vlast
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin ponovo je otputovao u Moskvu. Ovog puta sastao se sa direktorom ruske Spoljne obaveštajne službe i šefom ruske Federalne službe bezbednosti
Od početka rata u Nikopolju je od ruskih granata do sada poginulo 60 civila. Više od 400 je ranjeno. „Video sam mnogo uništenih kuća. Groblje je prošireno. Ovde gotovo niko nije ostao“, kaže Mihajlo koji se početkom godine vratio iz vojske u svoj rodni kraj. U daljini se vidi najveća nuklearna elektrana u Evropi
Struju dobijenu iz vetra i solara bolje je skladištiti u reverzibilnim hidro-elektranama, nego u litijum jonskim baterijama, smatraju stručnjaci EPS-a. Problem sa baterijama je što ne postoji tehnologija za reciklažu, a i zagađuju okolinu
Priprema se lista od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja bi mogla da popune strani radnici. Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije rekla je ranije da je ključna razlika ta što za te profile Nacionalna služba za zapošljavanje neće morati da izdaje odobrenje
Izrael će napasti iranske vojnike, a ne nuklearne ili naftne ciljeve, saopšteno je iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua. Dodatno pišu da će Izrael slušati SAD, ali da će ipak svoje akcije sprovoditi prema vlastitom nacionalnom interesu
U utorak, 15. oktobra, počela je grejna sezona koja će trajati do 15. aprila. A prema podacima Agencije za energetiku, u zavisnosti od načina zagrevanja, topao stan u ovoj zimskoj sezoni prosečno domaćinstvo koštaće i do 200.000 dinara
Pohvale dr Dragana Milića na račun premijera Miloša Vučevića uzbunile su lidere opozicije koji se odavno pribojavaju da je doktor iz Niša „trojanski konj“ vlasti. Sa druge strane, čini se da predsedavajući Pokreta za decentralizaciju Srbije nije po volji ni vladajućoj koaliciji. Zašto?
Prva grupa migranata je prebačena iz Italije u Albaniju, u skladu sa kontroverznim sporazumom dve zemlje o formiranju azilnih centara van Evropske unije. I druge evropske države razmatraju tu mogućnost, a jedan od mogućih domaćina za izbeglice iz celog sveta je Srbija koja je 2019. godine pregovarala o sličnom sporazumu sa Austrijom
Američki reper i producent Šon „Didi“ Kombs suočava se sa nizom novih optužbi, među kojima je i zlostavljanje maloletnog dečaka. Didi je uhapšen 16. septembra zbog sumnje da je vodio kriminalnu organizaciju koja je koristila droge i nasilje kako bi primorala žene da učestvuju u seksualnim aktivnostima
Država će eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje izložbe EXPO platiti oko 12 miliona evra, odnosno pola miliona evra po hekatru. Zemljištu koje se otkupljuje pripada i nekadašnja parcela kompanije PKG koju je država 2018. godine prodala po ceni od 4700 evra za jedan hektar
Iako je 2017. godine dočekan u Novom Pazaru uz povike „Sultan Erdogan“, turski predsednik ovog puta nije posetio Sandžak. Bošnjački lideri su otišli kod njega u Beograd
Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da su pripadnici Vojske Srbije viđeni na oko 50 metara od administrativne linije razdvajanja, kao i da se radi o „provokativnom kretanju VS koje ima za cilj podizanje tenzija“. Ministarstvo odbrane saopštilo da je reč o nastavku kampanje dezinformacija protiv Vojske i snaga bezbednosti Srbije, kao i da su organi obezbeđenja administrativne linije u subotu presekli šverc bespravno posečene šume
Od hapšenja na granicama i nacionalističkih pesama, do sukobljenih stavova o Jasenovcu i Oluji. Politički analitičari iz Srbije i Hrvatske razgovarali su o problemima između ove dve zemlje i pokušali da objasne zašto se Srbija i Hrvatska i dalje ne mogu osloboditi senki prošlosti
„Hitlerov paradni automobil kupio je Zelenski iz Ukrajine“, naslov je članka koji se masovno deli u ruskim medijima. Međutim, u pitanju je lažni tekst medija koji ne postoji
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
title: 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
pubdate: '2024-10-18 12:16:55',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Litijum,Nemačka,Olaf Šolc Aleksandar Vučić,Projekat Jadar,Rio Tinto,Rudarenje litijuma",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Problemi litijumskog dila Nemačke i Srbije: „Ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme“',
'pageContent': 'Da li je litijumski dil sa Srbijom više dobra vest za privredni razvoj u Nemačkoj ili loša vest za životnu sredinu u Srbiji?
„Zapravo i jedno i drugo“, kaže za Dojče vele profesorka Klaudija Kemfert, ekonomistkinja koja se bavi najviše energetikom i zaštitom životne sredine.
Za Nemačku je, kaže ona, dobro da smanji zavisnost od Kine koja trenutno ima monopol na ceo proizvodni lanac litijuma.
„S druge strane, loše je za životnu sredinu u Srbiji, jer rudarenje litijuma dolazi s opasnostima po životnu sredinu. Ekološki aktivisti to s pravom ističu. Prethodno je na snazi bio moratorijum, to jest, povučena je dozvola (za rudarenje). A onda je ta odluka poništena. To jeste zabrinjavajuće“, ocenjuje Kemfert.
„Nemačka mora da vrši uticaj“Dil sa Srbijom je problematičan iz dva razloga, smatra nemačka ekonomistkinja. „Prvo, jer ne možemo da izvozimo sopstvene ekološke probleme.“
Drugi razlog je što „moramo paziti od koga postajemo zavisni. Dobro je ako smo manje zavisni od Kine. S druge strane, u slučaju Srbije moraju se imenovati i problemi, poput slobode štampe. Ili to što ne podržavaju sankcije prema Rusiji“, dodaje ona za Dojče vele.
Moguće je, smatra, da se pridržavanje ekoloških standarda obezbedi putem procesa certificiranja rudarenja i proizvodnje u Srbiji. Ali, i pritiskom na srpske vlasti.
„Nemačka mora da vrši uticaj. Drugo je pitanje da li će to uroditi plodom. Ali, mora se probati, jer ne ide da Nemačka naprosto drugde izvozi svoje ekološke probleme. Inače, moraće sama da kopa litijum u Nemačkoj“, dodaje Kemfert, šefica Odeljenja za energiju, saobraćaj i životnu sredinu u Nemačkom institutu za ekonomska istraživanje (DIW Berlin) i predavač na Univerzitetu „Leufana“ u Lineburgu.
Zalihe litijuma u Nemačkoj manje nego u Srbiji?
Ona tvrdi da zalihe litijuma u Nemačkoj nisu toliko obećavajuće i izdašne kao u Srbiji, a dodaje i još jedan razlog zbog kojeg Nemačka traga za litijumom van svoje zemlje:
„Mi ovde imamo visoke standarde zaštite životne sredine na koje drugde ne pazimo, ali kod nas moramo da ih se držimo. To onda znači da se brojni projekti uopšte ne isplate ili dugo traje dok se dobiju dozvole. Na svetu ima dovoljno litijuma, nema nestašice, i zato je fokus na svetskom tržištu (uvozu).“
Naivni prema Vučiću?
Na pitanje da li je kancelar Olaf Šolc naivan u odnosu prema srpskom predsedniku Aleksandru Vučiću na način na koji je možda bivša kancelarka Angela Merkel to bila prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, naša sagovornici odvraća da Nemačka više nije tako naivna.
„Jasno treba reći da se Srbija ne može porediti s Rusijom. Ovde se radi o tome da se dobronamerno, prijateljski utiče na Srbiju da se pridržava ekoloških ciljeva i standarda. Naposletku, Srbija hoće u Evropsku uniju, to svi hoćemo, i moramo ići tim zajedničkim putem.“
Izvor: Dojče vele',
'pageDate': '2024-10-18 12:16:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});