60 godina A-bombe - Tajni atomski gradovi (3/6)
Hirošima, 8.15Atomski udar je tokom jednog minuta usmrtio 66.000 i ranio 69.000 civila. Dve trećine građevina potpuno je srušeno, a grad je pretvoren u zgarište
Atomski udar je tokom jednog minuta usmrtio 66.000 i ranio 69.000 civila. Dve trećine građevina potpuno je srušeno, a grad je pretvoren u zgarište
Dok su Nemci napredovali ka Parizu, Frederik Žolio je spalio svu dokumentaciju o stanju francuskog atomskog projekta. Odlučan i neustrašiv, bio je na neki način u povoljnijoj poziciji nego fizičari koji su na drugoj strani okeana gradili prvu atomsku bombu
"Ja sam smrt, koja sve uništava, onaj koji preti svetovima." Openhajmer nije bio jedini koji se osećao kao da je izazvao Sudnji dan
Ima izvesne ironije u tome da najpopularnije i najšire rasprostranjene "činjenice" iz nauke nisu tačne. Da li je to možda zato što većina ljudi koristi samo deseti deo svojih mentalnih sposobnosti? Naravno da nije, pošto je i čuvena teza da čovek koristi deset odsto svog mozga samo još jedna od zabluda
U program godišnjica često spadaju i grobarske aktivnosti. Povodom jubileja otvaraju se grobovi, iskopavaju stare kosti, ceremonijalno premeštaju pa ponovo sahranjuju, a ponekad i u tišini analiziraju ili podvrgavaju raznim naučnim testovima. No, među drugim kostima, lobanje izazivaju posebnu pažnju
Ima izvesnog mazohizma u bilo kakvom upoređivanju odavno uređenog Ujedinjenog Kraljevstva sa Srbijom u tranziciji, čak i kad je reč o obrazovanju, koje je u Srbiji takođe u tranziciji, ali to bi moglo biti od velike koristi. No, na prvi pogled, porediti englesko i srpsko obrazovanje je isto kao poređenje najmodernijeg džambo-džeta sa unezverenim, izgladnelim vrapcem kome je jedno krilo slomljeno
Ideja o blagodetima koje fundamentalna istraživanja mogu pružiti davno je rođena, ali se retko ostvarivala kroz saradnju s naučnim timovima u drugim zemljama
Malo ko u naučnoj zajednici sumnja da je strah od kloniranja ljudi neopravdan. Međutim, odustajanje od terapeutskog kloniranja koje može izlečiti milione bolesnika, samo zbog straha od ljudskih klonova, bilo bi ravno odbijanju da se upotrebljava električna struja zato što se koristi i za električnu stolicu
Nemoguće je decenijama unapred znati kakvi projekti mogu dovesti do potonjeg razvoja novih tehnologija, a sva očekivanja da sami istraživači načine procenu o upotrebljivosti njihovih saznanja su u najmanju ruku naivna i zapravo ograničavaju manevarski prostor i slobodu istraživanja
U Srbiji se, pored drugih čuda, nalazi i jedan računar koji je centar mreže superkompjutera Jugoistočne Evrope
Prema istraživanjima Evropske komisije, većina Evropljana plaši se nauke. Na pitanje "Da li naučnici poseduju znanje koje ih čini potencijalno opasnim?", čak 63,2 odsto odgovara pozitivno. Strah od naučnih otkrića je kompleksan fenomen, uslovljen stupnjem društvenog razvoja, ali i obiljem drugih faktora, među kojima su i realne opasnosti od zloupotrebe novih saznanja. Ponegde, ovaj strah je podjednako iracionalan kao i strah od pomračenja Sunca, stranaca, promaje ili vode, ali je u svakom slučaju nastajao u slojevima, taložeći se kroz vekove.
"Imaginacija je važnija nego znanje", rekao je Gustavino našim začuđenim nastavnicima, pozivajući se na izreku Alberta Ajnštajna