Intervju – Dragan Jovanović, zamenik direktora TE Kostolac
Povratak na jalovište"Mada naši rudari ne silaze 500 metara u jamu, rudarski posao na kopovima se radi 24 sata 365 dana u godini, a radnik oseća i kišu, i sunce i sneg, i mraz i blato"
"Mada naši rudari ne silaze 500 metara u jamu, rudarski posao na kopovima se radi 24 sata 365 dana u godini, a radnik oseća i kišu, i sunce i sneg, i mraz i blato"
Nijedna epska narodna pesma iz Kosovskog ciklusa ne počinje opisom vremenskih prilika, a nema ni podataka o tome da li je knez Lazar izjahao na Gazimestan po kiši, suncu ili magli. A meteoroloških podataka sa Kosova nema ni danas , deset godina od rušenja 1999.
Danas su ITER i HIPER postrojenja o kojima je teško razmišljati bez doze naučnofantastičkog pogleda na svet – ali ako prorade, niko vas više neće pozivati da koristite štedljive sijalice i bojler uključite u jeftinoj tarifi
Bila je to još jedna od šezdesetak otmica koje se godišnje dogode u somalijskim vodama. Pirati, nesvesni kakav brod presreću, nisu mogli očekivati da će ih uskoro opkoliti flota ratnih brodova nekoliko najvećih pomorskih sila
"Čak ni Programski komitet nije baš bio presrećan što to radimo. Nije bilo shvaćeno da ćemo uopšte videti bilo šta"
Prošlo je tačno sto godina od pada misterioznog svemirskog objekta usred guste tajge u Sibiru. Eksplozija koja je pratila ovaj udar uzdrmala je celu planetu snagom koja je uporediva sa više od 180 nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu
Kao i druga tehnološka i naučna dostignuća, poput prve parne lokomotive ili atomskog reaktora, apokaliptične strahove izaziva i novi akcelerator koji fizičari pokreću ovog leta u CERN-u, kod Ženeve. Koliko je opravdana strepnja da Veliki sudarač hadrona, najsloženija i najveća mašina koju je čovek dosad napravio, može uništiti dobar komad Univerzuma
Poslednja istraživanja uzoraka tla prikupljenih još tokom Apolo misije otkrivaju ne samo da je na površini Meseca bilo vode već da je ona došla iz njegove unutrašnjosti. Ovo otkriće otvara novi pogled na istoriju nastanka Zemljinog satelita, a može biti od velikog značaja za buduće podizanje lunarne baze
Na svakih deset hiljada ljudi u Srbiji živi po jedan vuk. Glavni grabljivac severne hemisfere je vrsta koja je u Srbiji tradicionalno izložena najvećem progonu, ali se vuk odlično prilagođava novim uslovima života i opstaje, uprkos tome što jedva da se vodi ikakva politika njegovog očuvanja