Prema istraživanjima javnog mnjenja, većina Amerikanaca protivi se dugoročnom vojnom angažmanu protiv Irana. CNN-ova anketa pokazala je da 59 odsto građana ne podržava američke vojne akcije, dok je čak 92 odsto ispitanika ocenilo da je važno da se rat završi što je pre moguće.
Iako većina Amerikanaca podržava sprečavanje razvoja iranskog nuklearnog programa, podrška eventualnom kopnenom ratu gotovo da ne postoji. Reuters/Ipsos anketa pokazala je da samo sedam odsto građana podržava slanje američkih kopnenih trupa u Iran.
Pregovori Vašingtona i Teherana trenutno se vode uz posredovanje Katara i Pakistana, a glavne teme su prekid vatre, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i ograničenje iranskog nuklearnog programa. Administracija predsednika Donald Trump navodno razmatra i delimično odmrzavanje iranske imovine u zamenu za obustavu obogaćivanja uranijuma.
Međutim, pregovore dodatno komplikuju novi američki udari na iranske vojne ciljeve u blizini Ormuskog moreuza, koje je Pentagon opisao kao „samoodbranu“. Teheran tvrdi da su napadi prekršili primirje, ali za sada nije napustio pregovore.
Mogući sporazum izaziva podele i u samim Sjedinjenim Državama. Jedan deo republikanaca smatra da Iran treba dodatno vojno pritisnuti, dok drugi upozoravaju da bi nastavak rata mogao da izazove novu dugoročnu bliskoistočnu krizu sličnu Iraku i Avganistanu.
Finansijska tržišta pozitivno su reagovala na vesti o mogućem sporazumu. Američke berze zabeležile su rast, dok su cene nafte pale zbog očekivanja da bi Ormuski moreuz uskoro mogao ponovo potpuno da se otvori.
[caption id="attachment_4979680" align="aligncenter" width="1440"] Ajatolah Modžtaba Hamnei[/caption]
Hamnei: Nema mesta u zemljama u regionu za američke baze
Novi iranski ajatolah Modžtaba Hamnei izjavio je da u tom regionu više neće biti mesta za američke vojne baze, nakon što je američka vojska ponovo gađala ciljeve u Iranu.
U pisanoj poruci na 14 stranica objavljenoj povodom Kurban-bajrama i hodočašća u Meki, Hamnei je naveo da se SAD „svakim danom sve više udaljavaju od svoje ranije pozicije" i da „više nemaju sigurno utočište u regionu za agresiju i uspostavu vojnih baza", prenosi Juronjuz.
„Vreme se ne može vratiti, a narodi i zemlje u našem regionu više neće služiti kao štit za američke baze", poručio je Hamnei.
Hamnei se nije pojavio u javnosti otkako je na čelu države nasledio svog oca Alija Hamneija, koji je ubijen 28. februara u američko-izraelskom napadu na Iran. Poruka koju je danas prenela državna televizija je njegova je najduža javna objava otkako je preuzeo dužnost.
Američka komanda je saopštila da su u novom napadu gađana raketna postrojenja i brodovi koji su pokušavali da polažu mine, ali je iransko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo te tvrdnje i optužilo SAD za "očigledno kršenje primirja".
„Islamska Republika Iran neće ostaviti nijedan čin agresije bez odgovora i neće oklevati ni trenutka u odbrani iranskog integriteta", saopštilo je ministarstvo.
Izvor: CNN / FoNetPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Zaglavljen u iranskom pesku: Koliko Trampa košta rat',
pubdate: '2026-05-27 07:12:03',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "SAD,Iran,Rat na Bliskom istoku",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Zaglavljen u iranskom pesku: Koliko Trampa košta rat',
'pageContent': 'Posle višemesečnog sukoba sa Iranom, američka javnost sve snažnije podržava diplomatski sporazum i brz završetak rata, pokazuju najnovije ankete i analize američkih medija. Istovremeno, pregovori između SAD i Irana ulaze u ključnu fazu, uprkos novim vojnim incidentima u Persijskom zalivu.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, većina Amerikanaca protivi se dugoročnom vojnom angažmanu protiv Irana. CNN-ova anketa pokazala je da 59 odsto građana ne podržava američke vojne akcije, dok je čak 92 odsto ispitanika ocenilo da je važno da se rat završi što je pre moguće.
Iako većina Amerikanaca podržava sprečavanje razvoja iranskog nuklearnog programa, podrška eventualnom kopnenom ratu gotovo da ne postoji. Reuters/Ipsos anketa pokazala je da samo sedam odsto građana podržava slanje američkih kopnenih trupa u Iran.
Pregovori Vašingtona i Teherana trenutno se vode uz posredovanje Katara i Pakistana, a glavne teme su prekid vatre, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i ograničenje iranskog nuklearnog programa. Administracija predsednika Donald Trump navodno razmatra i delimično odmrzavanje iranske imovine u zamenu za obustavu obogaćivanja uranijuma.
Međutim, pregovore dodatno komplikuju novi američki udari na iranske vojne ciljeve u blizini Ormuskog moreuza, koje je Pentagon opisao kao „samoodbranu“. Teheran tvrdi da su napadi prekršili primirje, ali za sada nije napustio pregovore.
Mogući sporazum izaziva podele i u samim Sjedinjenim Državama. Jedan deo republikanaca smatra da Iran treba dodatno vojno pritisnuti, dok drugi upozoravaju da bi nastavak rata mogao da izazove novu dugoročnu bliskoistočnu krizu sličnu Iraku i Avganistanu.
Finansijska tržišta pozitivno su reagovala na vesti o mogućem sporazumu. Američke berze zabeležile su rast, dok su cene nafte pale zbog očekivanja da bi Ormuski moreuz uskoro mogao ponovo potpuno da se otvori.
[caption id="attachment_4979680" align="aligncenter" width="1440"] Ajatolah Modžtaba Hamnei[/caption]
Hamnei: Nema mesta u zemljama u regionu za američke baze
Novi iranski ajatolah Modžtaba Hamnei izjavio je da u tom regionu više neće biti mesta za američke vojne baze, nakon što je američka vojska ponovo gađala ciljeve u Iranu.
U pisanoj poruci na 14 stranica objavljenoj povodom Kurban-bajrama i hodočašća u Meki, Hamnei je naveo da se SAD „svakim danom sve više udaljavaju od svoje ranije pozicije" i da „više nemaju sigurno utočište u regionu za agresiju i uspostavu vojnih baza", prenosi Juronjuz.
„Vreme se ne može vratiti, a narodi i zemlje u našem regionu više neće služiti kao štit za američke baze", poručio je Hamnei.
Hamnei se nije pojavio u javnosti otkako je na čelu države nasledio svog oca Alija Hamneija, koji je ubijen 28. februara u američko-izraelskom napadu na Iran. Poruka koju je danas prenela državna televizija je njegova je najduža javna objava otkako je preuzeo dužnost.
Američka komanda je saopštila da su u novom napadu gađana raketna postrojenja i brodovi koji su pokušavali da polažu mine, ali je iransko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo te tvrdnje i optužilo SAD za "očigledno kršenje primirja".
„Islamska Republika Iran neće ostaviti nijedan čin agresije bez odgovora i neće oklevati ni trenutka u odbrani iranskog integriteta", saopštilo je ministarstvo.
Izvor: CNN / FoNetPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-27 07:12:03',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});