Loader
avatar

Slobodan Bubnjević

Svemirska diplomatija

Čije je gvožđe na Marsu

Sporazum o otvorenom svemiru mora da odgovori na pitanja koje otvara učešće komercijalnih kompanija u korišćenju svemirskih resursa. Kako, koliko i kada dopustiti privatnom sektoru da lansira satelit, koristi orbitu za telekomunikacione i druge poslove, organizuje svemirske letove, pa čak i da u nekom SF obrtu dugoročno razmišlja o eksploataciji, na primer, gvožđa sa Marsa

Svemirska diplomatija (ceo tekst)

Čije je gvožđe na Marsu

Sporazum o otvorenom svemiru mora da odgovori na pitanja koje otvara učešće komercijalnih kompanija u korišćenju svemirskih resursa. Kako, koliko i kada dopustiti privatnom sektoru da lansira satelit, koristi orbitu za telekomunikacione i druge poslove, organizuje svemirske letove, pa čak i da u nekom SF obrtu dugoročno razmišlja o eksploataciji, na primer, gvožđa sa Marsa

Staljin i Ajnštajn

Da li je bilo nešto više od relativnosti

Naginjanje Ajnštajna, ako ne baš ka staljinizmu, onda bar čvršćem socijalističkom pogledu na svet, predstavljalo je zlatnu akciju za komunistički pokret, isti onaj koji je njegove teorije prethodno odbacivao kao "ostrašćeni, buržoaski mahizam"

Intervju – Serđo Bertoluči, direktor istraživanja CERN-a

Kako smo uhvatili Higsa

"Naravno da ni mi nismo naivni. Kada su ljudi iz Gran Saso laboratorije prvi put došli u CERN i rekli nam: ’Mi imamo takvu stvar’, mi smo odgovorili: ’Slušajte, to nije baš bilo koja stvar’", kaže Serđo Bertoluči, drugi čovek CERN-a, u razgovoru nakon najvećeg dostignuća ove institucije – otkrića Higsovog bozona – u kome otkriva ne samo tajne o toku ovog uspelog eksperimenta, već baca svetlost i na potencijalno najveći neuspeh CERN-a sa neutrinima navodno bržim od svetlosti. "Ne, lično nikad nisam verovao da je Ajnštajn pogrešio", kaže objašnjavajući kako je tada pred svim svetskim medijima otvoreno objasnio da je došlo do greške

Naseljavanje sveta

Seoba koja traje

Sedam milijardi ljudi danas imaju samo jednu stvarnu domovinu, tamo negde u kamenitim etiopskim brdima, na istoku Afrike. I jedan isti, zajednički usud – opštu migraciju koja se ne zaustavlja

Genom

Enciklopedija živih

Komercijalne kompanije su sve bliže konačnoj genetskoj revoluciji – mogućnosti da se svakom od ljudi na planeti pročita potpun zapis informacija zabeleženih u genomu. Kako se to izvodi i šta čitanje ljudskog genoma donosi? I šta je ova struktura zapravo

Dunavski potencijali

Odmor na istoku

Ako bi samo ljudi koji žive u njegovom slivu bar jedan odmor u životu proveli na Dunavu, godišnje bi obale ovog evropskog džina obišlo milion turista. Time bi nastao prihod uporediv sa zaradom turističkih industrija na Mediteranu

Postanak čoveka

Praroditeljska greška

Kako je došlo do kopije koja je promenila svet? Genetičari su na tragu otkrića koje poslednjih nedelja izaziva neizmerno uzbuđenje – o dupliranom genu koji je, greškom, od životinje napravio čoveka

Nacionalne nagrade za nauku

Doručak kod akademika

Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovila je novu nagradu koja se najavljuje kao "najveća i najznačajnija u oblasti egzaktnih nauka". Hoće li ova inicijativa napraviti zvezde od srpskih naučnika