Evropa se suočava sa neuobičajenim majskim vrućinama, dok su u Španiji i Francuskoj temperature na mnogim mestima prešle 35 °C. Oboreni su brojni lokalni rekordi, a toplota se širi od Iberijskog poluostrva do severa Evrope
Ekstremni vremenski uslovi tokom 2025. godine doveli su do toga da je 10 od 16 praćenih voćnih vrsta zabeležilo rekordno loše prinose, što stručnjaci povezuju sa sve izraženijim klimatskim promenama
U Sesalačkoj pećini kod Sokobanje naučnici beogradskog Biološkog fakulteta otkrili su novu vrstu mikrogljive. Dobila je ime po Betmenu - Gamsia batmanii
Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?
Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica
U svom dvanaestom izveštaju iz senke, pod simboličnim nazivom „Sistemska greška“, Koalicija 27 upozorava da Srbija već godinama stoji u mestu kada je reč o zaštiti životne sredine. Uprkos donetim propisima, ključne reforme kasne, a institucije ne uspevaju da obezbede ni osnovne standarde zdravog okruženja
Sve veći broj životinja širom sveta oboleva od istih hroničnih bolesti kao i ljudi. Nova analiza Poljoprivrednog univerziteta u Atini pokazuje da su ključni okidači identični – genetika, zagađenje, loša ishrana, stres i klimatske promene.
U jugoistočnoj Srbiji, jednom od najsuvljih regiona naše zemlje, dešava se dezertifikacija zemljišta. Šta to znači, i kako se sa dezertifikacijom možemo izboriti kroz saradnju nauke i poljoprivrede
Pčele su postojale mnogo pre nego što je čovek počeo da ih gaji. Sada je Međunarodna unija za zaštitu prirode proglasila divlje medonosne pčele ugroženim na nivou Evropske unije
Ovaj materijal zapravo nije nov izum. Ono što jeste novina je da se danas u njega može „upakovati” deset puta više energije. To ga dovodi korak bliže primeni u stvarnom svetu i masovnoj proizvodnji
Evropska unija je u protekle dve decenije uspela da smanji emisije ugljen-dioksida, a da istovremeno uveća BDP. Srbija ostaje vezana za fosilna goriva, zbog čega je ponela titulu „najprljavijeg“ proizvođača struje u Evropi
Novo istraživanje evropskih naučnika pokazuje da su klimatske promene odgovorne za čak dve trećine smrtnih slučajeva tokom ovogodišnjih toplotnih talasa. Najteže pogođene zemlje bile su Italija, Španija i Grčka, dok Balkan ostaje van zvaničnih analiza iako su temperature i ovde probijale rekorde
Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka
Novi uređaj veličine prozora uz pomoć hidrogela obezbeđuje proizvodnju vode iz vazduha čak i u uslovima suve pustinjske klime, čime može da se reši problem nedostatka pijaće vode s kojim se suočava četvrtina svetske populacije
U Srbiji se borba protiv komaraca i dalje pretežno zasniva na zaprašivanju odraslih jedinki – najčešće iz vazduha. Iako ovaj metod može dati kratkoročne rezultate, stručnjaci upozoravaju da je njegova efikasnost ograničena i često ekološki štetna
Svi podaci ukazuju na to da će 2024. godina biti najtoplija ikada zabeležena, kako u Srbiji, tako i u svetu. U Srbiji, ekstremno vreme nas je pratilo gotovo čitave godine, a posebno tokom leta
Antarktik, nekada carstvo leda i snega, suočava se sa novim fenomenom – brzim širenjem vegetacije usled klimatskih promena. Naučnici predviđaju da bi ozelenjavanje moglo izazvati dodatne ekološke probleme
U narednim mesecima pored emodžija cvekle, ašova i drugih stiže i emodži drveta bez znakova života kao simbol ozbiljnosti klimatskih promena, a posebno jednog njihovog pojavnog oblika – suše
Kineski naučnici izumeli su novi način pravljenja plastičnih flaša koje se razgrađuju za samo mesec dana. Ključ ubrzanog raspadanja leži u tome što flaša zapravo sadrži „seme sopstvenog uništenja” – sporu bakterije koja se hrani plastičnim otpadom
Coldplay je na ovogodišnjoj svetskoj turneji smanjio direktnu emisija ugljen-dioksida za čak 59 odsto. Tome doprinose i fanovi koji koji sami proizvode električnu energiju potrebnu za koncerte
U 2023. godini su obnovljivi izbori energije u svetu prvi put proizveli preko 30 odsto struje, a karbonski intenzitet proizvodnje struje spao je na novi minimum. Stručnjaci smatraju da je moguće da smo prošle godine dostigli vrhunac emisija gasova koji zagrevaju planetu
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU',
pubdate: '2026-06-06 15:11:27',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Crna Gora,EU,Evropska unija,Zapadni Balkan",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU',
'pageContent': '„Crna Gora će do 2028. godine postati 28. članica Evropske unije i to je dostižno”.
„Prvi put od 2013. zaista odbrojavamo do narednog proširenja – do toga da Crna Gora postane 28. članica do 2028. godine”.
Ove izjave najviših zvaničnika EU – predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Evropskog saveta Antonija Košte, nakon samita EU-Zapadni Balkan, još jednom su pokazale da teško šta može zaustaviti ulazak Crne Gore u evropski blok za nekoliko godina, piše DW.
Izrečene u Tivtu, na najvećem međunarodnom samitu u istoriji Crne Gore, trebalo bi da daju dodatan podstrek Podgorici da zatvori preostala pregovaračka poglavlja i ubrza reforme kako bi se našla u društvu najvažnijih evropskih država.
Nagrada Crnoj Gori za reforme
Crna Gora je u protekla dva dana bila u nekoj vrsti poluvanrednog stanja, sa zatvorenim putevima, velikim merama bezbednosti i u očekivanju dolaska skoro 40 delegacija, među kojima i lidera najmoćnijih članica EU.
Prvi je stigao francuski predsednik Emanuel Makron koji je takođe „proglasio” Crnu Goru za novu članicu EU i kazao da ne treba strahovati ni od eventualnih većih političkih promena u njegovoj zemlji nakon izbora naredne godine, ako Podgorica bude napredovala i sprovodila reforme. Makron je stigao i da džogira u Tivtu i poseti Cetinjski manastir.
[caption id="attachment_4998742" align="aligncenter" width="1440"] Prvi je na samit stigao Makron[/caption]
U Tivat su stigli i nemački kancelar Fridrih Merc, te španski premijer Pedro Sančez koji su takođe dali nedvosmislenu podršku crnogorskim aspiracijama za ulazak u EU.
Sve u svemu, biti domaćin ovako velikog skupa, bila je ovoj maloj zemlji nagrada za reforme, što je više puta naznačio predsednik Crne Gore Jakov Milatović.
Košta i o Ukrajini i Moldaviji
Košta je podsetio da zamah u procesu proširenja pokazuje i to što je prošlog meseca EU počela izradu ugovora o pristupanju Crne Gore, a pohvalio je i druge države regiona.
„Evropska komisija je predložila zatvaranje tri pregovaračka poglavlja sa Albanijom. Vlada Srbije je predstavila konkretan kalendar za usvajanje preostalih elemenata reforme izbornog zakonodavstva i završetak reforme pravosuđa. I što je veoma važno, ove sedmice otvaramo proces za pokretanje prvog pregovaračkog klastera za Ukrajinu i Moldaviju. Ovo je dokaz da reforme i angažman svih društvenih aktera donose rezultate, i da je Evropska unija posvećena proširenju”, kazao je Košta.
Milatović je poručio da je Crna Gora, kako kaže, spremna da ispuni preostale obaveze i iskoristi zamah koji su joj dali evropski partneri. Smatra da se Crna Gora već u mnogim oblastima ponaša kao članica EU.
„Danas, iz Crne Gore, šaljemo vrlo jasnu poruku. Naša zemlja je spremna za završnu fazu našeg evropskog puta, koji smo započeli pokretanjem pregovora sa EU još 2012. godine”, kazao je Milatović.
[caption id="attachment_4998527" align="aligncenter" width="1440"] Predložen je i novi non-pejper za proširenje[/caption]
Članstvo ipak po zaslugama ali uz moguće ubrzanje
Fon der Lajen je rekla da će proces pristupanja i dalje biti zasnovan na zaslugama, ali mora postati dinamičniji.
„I upravo to želimo da uradimo – da nagradimo reforme stvarnom integracijom, pristupom našim programima, bližim vezama sa jedinstvenim tržištem i EU finansiranjem koje nagrađuje reforme”, kazala je Fon der Lajen.
Njena poruka u tonu je novog „non pejpera” koji su sastavile najmoćnije članice EU – Nemačka i Francuska – a u kojem se Evropska komisija poziva da predstavi predloge za olakšavanje postepene integracije zemalja kandidata u Uniju.
To predviđa privilegovan pristup tih zemalja unutrašnjem tržištu EU na osnovu značajnog napretka u pregovorima i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka.
Dakle, države-kandidati bi, pod određenim okolnostima, mogle dobiti potpuni pristup jedinstvenom evropskom tržištu čak i pre formalnog pridruživanja bloku, što bi sigurno bio Vučić koji je veliki podstrek za sve koje teže da uđu u EU. Takođe, mogle bi dobiti neku vrstu statusa posmatrača u institucijama EU.
Ovaj predlog, između ostalih, pozdravio je i srpski predsednik Aleksandar Vučić koji je kazao da će na taj način proces pristupanja biti brži i dinamičniji.
Brojni evropski mediji koji su pratili samit u Tivtu saglasni su da je moguć zamah na putu Zapadnog Balkana ka članstvu u EU, da Crna Gora napreduje, dok je Srbija sporna, te da većina zemalja u regionu ipak zaostaje u reformama.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-06-06 15:11:27',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});