img
Loader

Intervju: Prof. Tanasije Marinković, Pravni fakultet u Beogradu

Osveta Univerzitetu je dokaz Vučićevog pada

“Mislim da je pogrešno ignorisati Vučića, praviti se da je već pao i da je izgubio svaku pamet. Kod njega se prepliću racionalno i iracionalno. I jedno i drugo je jako, i zato se svi odgovorni delovi društva moraju ujediniti i organizovati da bi se on smenio na zakonit i demokratski način. Taj pristup nije u suprotnosti s parolom ‘Nisi nadležan’. Ponosan sam na srpske studente koji su imali dovoljno znanja ili, bolje reći, osećaja da shvate koliko njega, malignog narcisa, taj stav pogađa”

Vlast i njena retorika

Strašilo je u ogledalu

Stigla je nova direktiva Vođe – pobunjene studente i građane proglasiti fašistima i nacistima. I esenesovci čine to s puno entuzijazma. Ipak, postoje dva ozbiljna problema. Prvi je što su pobunjeni srpski studenti i građani pojava koja je od fašizma daleko onoliko koliko se to uopšte može biti. Drugi je što upravo SNS u dobroj meri neguje mnoge odlike fašizma

Intervju: Vladimir Lojanica

Zelenilo ne okružuje izgrađeni deo nego ga prožima

“Ako je arhitektura refleksija vremena i društva u kome nastaje, kada pogledamo oko sebe, po svemu sudeći, predstoji nam ogroman put do ozdravljenja. Ako je uopšte u našem slučaju i moguć, s obzirom na to da smo u civilizacijskom razvoju preskočili i čitave epohe”

Feljton: Kosovska ideologija (I)

Lazar Hrebeljanović – od vojskovođe do sveca

U kosovskom mitu našle su se međusobno neuskladive vrednosti herojske vrline i martirskog ideala zbog toga što je u crkveni diskurs prodro, što se tu nametnuo, odjek stvarnih događaja, što su se tu našle nezvane istorijske činjenice. Ovozemaljski podvig neustrašivog vojskovođe koji je pošao u boj protiv nadmoćnog neprijatelja, prekriven je verskim mučeništvom

Lični stav

Priča o nama

Vučićev režim zbilja ide ka svom neumitnom kraju. Šteta koju je napravio u skoro svim sferama društva velika je i teško popravljiva. I biće sve veća što konačni odlazak bude više odlagan i prolongiran. Kakav će tačno taj kraj biti i kako će izgledati, niko ne može sa sigurnošću da predvidi. Ali se sa dosta sigurnosti može reći da bi, ukoliko bi ova “naša”, opoziciona, tj. antirežimska strana uspela da se oslobodi nekih od svojih boljki, taj odlazak sigurno bio brži i izvesniji. O kojim se boljkama radi

Sjedinjene Američke Države

Univerziteti na Trampovom nišanu

Po mišljenju profesora Noe Feldmana, profesora prava na Harvardu, kratkoročni cilj novog američkog predsednika je da bude u centru medijske pažnje kao neko ko se suprotstavlja “liberalima na Harvardu”, te da zaplaši sve one u visokom obrazovanju koji se ne slažu sa njegovom politikom. Dugoročniji cilj je vezan za njegov širi napad na demokratske vrednosti i institucije. Što je u stanju više da oslabi nezavisne institucije, to njegova politička agenda postaje dominantnija

Duh vremena: Josif Brodski (1)

“Kakvu biografiju pišu našem Riđem!”

Život i priključenija američkog državljanina i ruskog pesnika i Jevrejina, rođenog pre 85 godina, nesvršenog osnovca, metalskog šegrta, pomoćnika patologa i geologa, pesnika koji je bio žrtva ideološkog zaokreta i političko literarnih intriga, dva puta mu se sudilo, dva puta smeštan u ludnicu, pokušao samoubistvo zbog ljubavi, za parazitizam osuđen na pet godina progonstva uz društveno-koristan rad, koji jedan traktorista na kolhozu Danilovski nije cenio kao ni pesmu o tome, u selu Norenskoj uživao poštovanje kao prognanik koji se uzdigao, “dobrovoljno” dobio vizu bez prava na povratak i susret s roditeljima, ostvario univerzitetsku karijeru, dobio Nobelovu nagradu, bio pesnička pop zvezda, volele ga žene, voleo mačke, mnogo pušio, u 56. umro – i po drugi put sahranjen u Veneciji, ipak malo dalje od Ezre Paunda

Intervju: Marko Đorđević, reditelj dokumentarnog filma Iza osmeha

Trči, Vlado, trči

Vlada Divljan (1958–2015), beogradski “večiti dečak”, jedna je od onih ličnosti koje će uvek iznova buditi pažnju, kakav god da je povod

Intervju: Nenad Petrović, “Deca Loših Muzičara”

Iskre u tami

Rokenrol oduvek postoji da bi skrenuo pažnju na ono što se zbiva u društvu, da bi kritikovao. Rokenrol je zato lekovit i podmlađuje

Tehnologije

Kad algoritam reklamira

Marketing bi mogao da izgubi sve ono što ga čini umetnošću komunikacije, a čitava industrija mogla bi da se svede na algoritamsku mašineriju u kojoj više neće biti mesta za intuiciju, viziju i ljudsku kreativnost