img
Loader

Novi broj „Vremena“

Ko su Vučićevi politički zatvorenici

Mesec dana su iza rešetaka Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović. Tobože su planirali „državni udar“, a zapravo su politički taoci

Ko su Vučićevi politički zatvorenici

Sloboda za novosadske aktiviste

Marija Vasić, Lazar Dinić, Mladen Cvijetić, Lado Jovović, Srđan Đurić i Davor Stefanović nalaze se u pritvoru (na slikama po redosledu). Ukoliko uskoro ne budu na slobodi, jasno je da smo na putu ka Belorusiji. Ti su ljudi u režimskim medijima ispali opasniji od bombaša Al Šababa ili kakve druge prominentne terorističke organizacije. Ko su oni zaista, koga imaju, čime se bave, u šta veruju i za šta se bore

Izbor novog mandatara

Nisam političar, al’ mogu da pogledam

Izgleda da je Đuro Macut ono što je deo javnosti tražio, pa dobio na vučićevski perverzan način: on je stručnjak koji treba da vodi prelaznu Vladu Srbije, ali ne da bi napravio politički konsenzus i smirio društvenu krizu, nego da bi premostio vremenski period do trenutka kada Vučić – formalno ili sa Zoranom Jankovićem u timu – opet može da zasedne u kabinet u Nemanjinoj 11

Policijska brutalnost

Trag smrti iza “sitnih” propusta u radu

Mrtvi, osakaćeni, prebijeni, sluđeni… Tako završavaju građani koji se iz različitih razloga nađu pod rukom i pendrekom srpske policije. Poslednji slučaj, za koji malo ko veruje da se stvarno tako odigrao, najbizarniji je: čovek se obesio u marici, dok su mu ruke bile vezane

Izazovi političke prošlosti i budućnosti

Treba li nam lustracija

Država je postala raj i zaštita za kriminalce, mutivode i huškače, pljačkaše, nasilnike, pa i ubice, pod uslovom da su deo “postojanog saveza dovoljno jakih interesa”. Zbog toga će borba sa nasleđem ove vlasti više ličiti na borbu protiv feudalnih ili postkolonijalnih struktura koje su želele da se presvuku, prilagode i sačuvaju politički uticaj preko kontrole resursa nego na procese diskvalifikacije čuvara ideologije totalitarnih režima koji u svojoj službi nisu marili za ljudska prava. Istrage i sudski procesi u tom će procesu imati mnogo važniju ulogu nego administrativne mere zabrane obavljanja funkcija

Dnevnik bicikliste

Na putu do pravde

“U prestonici Mađarske dočekao nas je i podržao tamošnji gradonačelnik, što se ne bi moglo reći za našu ambasadu – uz ignorisanje, simbolično su spustili roletne na prozorima. Neko vreme smo proveli na fakultetu u Budimpešti, gde smo saznali da i studenti tamo prolaze kroz sličnu situaciju kao mi u Srbiji, samo bez blokiranja nastave – imaju pet zahteva i pokret za smenu rektora. Usledila je potom žurka u našu čast, a onda smo smešteni po kućama ljudi koji su želeli da nas ugoste. Meni je domaćin bio Meksikanac”, piše za “Vreme” student ETF-a Aleksa Ognjanović

Vlast i podrivanje studentskih blokada

Ubačeni elementi i drugi pokušaji

Na koji način režim pokušava da iznutra gasi pobunu na fakultetima? Koliki im je manevarski prostor? Koliko na to utiču predstavnici u SKONUS-u? Kako se vrši pritisak na uprave fakulteta? Šta se može još očekivati

Intervju: Maja Kovačević, dekanka Fakulteta političkih nauka u Beogradu

Očekujem da mi se dogodi nešto neprijatno

Često s pravom zameramo Evropskoj uniji da zapravo žrtvuje demokratizaciju i vladavinu prava u našoj zemlji zarad bezbednosti. To su pitanja Kosova, odnosa Srbije sa Rusijom, kao i strah od izazivanja regionalnih sukoba. Međutim, sada se dešava da režim izaziva unutrašnju nestabilnost u Srbiji. To je jednako opasno, ako ne i opasnije od ovoga čega se inače Evropska unija plaši. Iz tog razloga mislim da će razumeti kako prioritet u ovom trenutku mora da bude unutrašnja stabilizacija prilika u Srbiji. A to znači prestanak zastrašivanja, prestanak govora mržnje, prestanak terora, kao i insistiranje na delovanju pravosudnih organa, tužilaštva, sudova

Istraživanje

Želje građana i volja vlasti

Učestala je praksa da se neobjavljivanje ugovora pravda stvarnim ili navodnim zahtevima firmi sa kojima država posluje. Nakon tragedije u Novom Sadu, dok vlast još uvek nije ušla u mod “svi studentski zahtevi su ispunjeni”, priča je bila drugačija – da su ugovori tajni, jer to navodno traži “kineska strana”. Nije ovo, naravno, prva vlast koja ugovora ogromna davanja iz budžeta bez namere da onima koji će sve to platiti predoči potpune informacije. No, i kada je tajnost neosnovana, ugovori se sa iznenađujućom lakoćom neodgovornosti jednostavno ne objavljuju. Trenutno je “tarifa” za objavljivanje dokumentacije o jednom projektu šesnaestoro mrtvih putnika i nekoliko stotina hiljada istrajnih demonstranata

Ova situacija

Pekar, lekar, apotekar – bilo ko

Postavljanje doktora Macuta na premijersku funkciju primer je teške političke zloupotrebe očito ambicioznog čoveka, vrlo skromnog upravljačkog iskustva i, moguće, uverenog da će ga makar konsultovati tu i tamo. No, ništa ne zavisi od njega, ali baš ništa

Lični stav

Lojalistički sindrom

Da li je Vučić još uvek predsednik Srbije ili je tek gospodar fiktivnog “Ćacilenda”? Na koga može da računa? Ko mu je ostao lojalan? Ko su, u stvari, lojalisti

Trupni portret

Ilija i Đura opet u elementu

Predsednik na televizor pokazo šta je to dijalog, Studenti svaki dan krše Ustav i zakon, vrše teror, i to je pokušaj njegovog svrgavanja. Onda je za mandatara izvuko svog eksperta, koji je mogo biti Đura Čvorović, ovaj se zove Đuro i bolji je od njihovih 10 puta

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Prijateljstvo, odnos od kojeg zavisi sreća

Sebe upoznajete samo u dijalogu s prijateljem. I ne radi se o tome da bi vaš prijatelj trebalo nešto da zna bolje nego vi ili da vas poznaje bolje nego vi samog sebe, pa da vam objasni kako se u kom trenutku osećate. Upravo suprotno, prijateljstvo pretpostavlja jednakost, a upoznavanje sebe zasniva se na izrazitom stepenu iskrenosti i rizikovanju da se podeli i ono nejasno, postiđujuće ili opasno

Lični stav

Studenti i kuda dalje?

Uspeh raznih protesta do sada je zavisio od tri elementa. Prvo, opozicija je, u retkom trenutku političke zrelosti, prevazišla sopstvene podele. Drugo, protest je prerastao u širu društvenu koaliciju, u kojoj su se, pored opozicionih stranaka, našli i akteri civilnog društva, nezavisni intelektualci, ugledne javne ličnosti, akademska zajednica i međunarodni partneri. Treće, građani su pokazali sposobnost strateškog političkog rasuđivanja, odbacivši defetizam izražen u rečenicama poput: “svi su isti”. Glasali su strateški

Donald Tramp i početak kraja sveta koji poznajemo

“Oko za oko, carina za carinu”

Najlošija varijanta po globalnu ekonomiju jeste eskalacija praćena uvođenjem nekog od oblika finansijskih sankcija koje bi SAD primenile protiv zemalja koje su na američke carine uzvratile trgovinskim kontramerama. Kina je to već učinila uvođenjem carina od 34 odsto na američku robu i najavom da će se “boriti do kraja”, dok Evropska unija najavljuje slične mere. Ovakav razvoj događaja doveo bi do povećanja finansijske nesigurnosti u sistemu i verovatnog smanjenja globalne uloge američkog dolara. Delovanje SAD je postalo teško predvidivo

Da li je na pomolu partnerstvo EU i Kine u oblasti kritičnih sirovina?

Šta spaja Brisel i Peking

Napori Evropske unije da izgradi stabilnu energetsku budućnost zavise od strateških odluka u narednim godinama. Ulaganja u energetiku, nove tehnologije i istraživanje ključna su za smanjenje ranjivosti. Dok Kina nastavlja da oblikuje tržište retkih ruda i reaguje na Trampove tarife sopstvenim merama, Evropa ima priliku da razmotri partnerstvo koje balansira samostalnost i saradnju

Francuska

Pad kuće Le Pen

Usred opšte globalne pometnje izazvane najnovijim Trampovim potezima i ispadima njegovih sekundanata, potpune neizvesnosti na ukrajinskom ratištu, te usred političke i šire društvene krize u koju je zapala poslednjih nekoliko godina, u Francuskoj je potpuni politički haos izazvala sudska presuda kojom je liderki ekstremne desnice Marin Le Pen, favoritkinji predstojećih predsedničkih izbora 2027, osim zatvorske kazne izrečena i pravosnažna petogodišnja zabrana izbora na bilo kakvu javnu funkciju

Intervju: Peter Lovšin, Pankrti

Danas je prosečan čovek i manje od prosečnog

Sa nekim našim pesnicima, jednim filozofom anarhizma i drugim prijateljima, pravili smo neke hepeninge na kojima smo na bini kuvali špagete. Na dva-tri gostovanja ovog hepeninga oterali su nas sa bine, jer je to bilo previše ludo. Bio sam ubeđen sam da će “Pankrti” trajati koliko i ti hepeninzi. Ali desilo se sledeće: kad smo svirali u Moščanskoj gimnaziji svoj prvi koncert – koji smo inače reklamirali kao “Prvi pank koncert iza Gvozdene zavese” – toliko je puno ljudi došlo da smo se iznenadili. Da su pripadnici sile reda i zakona tom prilikom svratili, ne bi ni mogli da uđu unutra, jer je u sali sve bilo skroz puno, a i da su nekako ušli, ne bi ništa razumeli

Urbani Bušmani po drugi put među Srbima

Teofilu u čast

Izdavačka kuća Biblioteka XX vek organizovala je, dan pre nego što će se ovaj broj “Vremena” pojaviti na kioscima, svoj sajam knjiga u Novom Sadu i posvetila ga Teofilu Pančiću. Objavio je Teofil u XX veku šest knjiga: Urbani Bušmani 2001, Čuvari bengalske vatre 2004, Kroz klisurine 2007, Vremeplov na remontu 2010, Kritika vatrene moći 2013, svih pet s podnaslovom “Život i smrt u srpskom postkomunizmu”, te Karma koma 2007, a neposredno pred novosadski sajam pojavilo se drugo izdanje Urbanih bušmana, “ojačano” predgovorom Ivana Čolovića i indeksom imena

Istorija nas uči

Kako je nastajala demokratija

Pisistrat je imao batinaše i iz državnog budžeta delio je novac za bolji uzgoj maslina, razvoj trgovine i izvoza, gradnju puteva, popravku gradskog vodovoda. A onda se iz političke emigracije vratio učeni aristokrata Klisten

Filip David (1945-2025)

Peti ugao kvadratne sobe

O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare PrincGalerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.