Loader

Pandemijska depresija

Kovid i strah

Ipsosova lista od osamnaest vrsta narodnih briga u 27 zemalja pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već kompleksna društvena pojava koja duboko potresa ekonomske, socijalne, psihološke i mentalne aspekte ljudskih života

Pandemija u senci

Iskušenja kovid generacije

Pandemiju kovida 19 mesecima obeležava strepnja zbog ranjivosti starijih generacija, a na marginama pažnje javnosti ostaje "pandemija u senci", koja zbog bitnih poremećaja u zdravstvu, obrazovanju, ishrani... dalekosežno ugrožava sudbinu najmlađih, dramatično opominje UNICEF

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

Dosije – Milenijalci, generacija Z i izbori – američki test

Deca mržnje, straha i nejednakosti

Predsednički izbori 2020. u Sjedinjenim Američkim Državama bili su poprište najdublje generacijske tranzicije od ranih osamdesetih godina prošlog veka, kada su bejbi bumersi istisnuli do tada najbrojniju generaciju Amerikanaca koja je postala punoletna tokom Velike depresije i Drugog svetskog rata. Sada je na scenu stupila generacija digitalnih domorodaca koji su razočarani u demokratiju i neretko padaju u zagrljaj populistima, generacija koja je više od drugih utonula u novo globalno okruženje

Prvi broj »Vremena« izašao je 29. oktobra 1990. godine

»Vreme«, nedeljnik novog talasa – prvih trideset godina

Pokrenuto 1990. kao njuz-magazin po ugledu na "Tajm", "Njuzvik", "Vremja", "Špigl" ili "Ekonomist", u kojem ima prostora i za iznošenje ličnog stava i moralnog apela, "Vreme" tri decenije u teškim uslovima neguje novinarstvo zasnovano na činjenicama, analiziranim onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje...

Sukob SAD sa Rusijom i Kinom – Opasne igre velikih sila

Diplomatija nuklearnih topovnjača

Nakon što mu je preventivno dodeljena Nobelova nagrada za mir, predsednik SAD Barak Obama se u govoru 5. aprila 2009. godine zahvalio i zakleo da će "zaustaviti hladnoratovsko razmišljanje". Sadašnji američki predsednik Donald Tramp je okrenuo zupčanike istorije u suprotnom smeru zveckajući sve češće nuklearnim arsenalom dok traje natezanje oko produžavanja poslednjeg međunarodnog sporazuma o kontroli atomskog naoružanja

Nobelova nagrada za mir – Ogledalo krize

Glad

Nobelova nagrada za mir 2020. Svetskom programu za hranu usmerava pažnju javnosti na to da glad kuca na vrata 265 miliona ljudi u svetu. U aprilu ove godine je desetak hiljada ljudi dnevno umiralo od gladi, dok je osam najvećih kompanija za proizvodnju hrane i pića svojim akcionarima isplatilo više od osamnaest milijardi dolara zarade, a stotinu firmi na berzi uvećalo svoj kapital za tri biliona dolara

Nagorno-Karabah – Rat između Jermenije i Azerbejdžana

Regionalni sukob sa globalnim odjekom

Na Kavkazu se zahuktava oružani sukob između Azerbejdžana i Jermenije oko kontrole teritorije Nagorno-Karabaha. Pitanje svih pitanja na Zapadu je da li ovaj regionalni konflikt može da dovede do sukoba između Rusije, koja načelno podržava Jerevan, i članice NATO-a Turske, koja se otvoreno stavila na stranu Bakua. Malo detaljniji uvid u situaciju pokazuje da je to malo verovatno

Kultura sećanja – Žilijet Greko (1927–2020)

Poslednji glas leve obale Sene

Posle umetničke misije duge sedam decenija, u 94. godini otišla je "crna muza Sen Žermen de Pre", čiji glas je obojio preporod Pariza i intelektualno buđenje posleratne Francuske i Evrope

Svetska ekonomija

Doba nereda

Studija Dojče banke predviđa da se globalna ekonomija dugo neće vratiti na pretpandemijski nivo. Godinu 2020. označava kao mogući početak novog "strukturnog super-ciklusa" koji oblikuje sve, od ekonomija i cene imovine, do politike i načina našeg života

Rusija – Trovanje Alekseja Navaljnog

Sibirski pacijent

Hronika nerazjašnjenog trovanja ruskog opozicionara, blogera i kritičara Vladimira Putina Alekseja Navaljnog liči na početak onih kriminalističkih i obaveštajnih serija čija će se dužina trajanja ispostaviti kao obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Liban – Eksplozija u Bejrutu

Pucanje prividnog mira

Hronika nesreće u Bejrutu izazvane eksplozijom 2750 tona amonijum-nitrata osvetljava ne samo haotično stanje u Libanu, već i sliku divljeg kapitalizma u prekomorskoj trgovini i "zamor saosećanja" Zapada za patnje Libanaca. Kancelarija predsednika Francuske Emanula Makrona saopštila je da će međunarodni donatori unesrećenom Libanu umesto petnaest milijardi dolara, na koliko je procenjena šteta, dati 298 miliona dolara, i to uz strogi nadzor