
Nobelova nagrada
Mađarski pisac Laslo Krasnahorkai dobitnik Nobelove nagrade za književnostDobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Nakon stupanja na snagu američkih sankcija NIS-u, predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da rafinerija u Pančevu ima nafte za rad do 1. novembra. Zatražena je vanredna sednica skupštine akcionara, dok Beograd, Moskva i Vašington vode paralelne razgovore o budućnosti naftnog sektora u Srbiji
Američke sankcije NIS-u stupile su na snagu jutros u šest. Reporteri „Vremena" su se uverili da na benzinskim pumpama u prvim satima nije bilo redova i da se plaćanje karticama odvija uobičajeno
Novac za roditelje-negovatelje „pojeli“ su Ekspo i nacionalni stadion. Zato roditelji teško bolesne dece pozivaju na protest u ponedeljak, 13. oktobra, ispred Skupštine Srbije
U prvoj polovini 2025. Mercedes-Benc je zabeležio pad dobiti od 56 odsto, Folksvagenov profit pao je za trećinu, dok je BMW-ova dobit pre oporezivanja manja za 29 procenata
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković predlaže osnivanje Fakulteta srpskih studija u Nišu. Vodili bi ga provereni naprednjački kadrovi
Premijer Kosova Aljbin Kurti pohvalio se na društvenim mrežama da su u Prištinu stigle hiljade borbenih dronova iz Turske. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić shvatio je to kao „pokušaj obnavljanja Otomanskog carstva“
Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota
Iako državni vrh i rukovodstvo NIS-a tvrde da spremno dočekuju američke sankcije, Srbiju i njene građane očekuju mnogi problemi
Američki predsednik Donald Tramp objavio je da su se Izrael i Hamas dogovorili o obustavi borbi u Pojasu Gaze i razmeni zarobljenika. Hamas najavljuje oslobađanje 20 talaca, a Izrael delimično povlačenje iz Gaze
U opoziciji za „Vreme“ kažu da je SNS na pragu izbacivanja iz evropske porodice konzervativnih stranaka, dok iz vlasti kažu – lažna vest
Kako „Vreme“ saznaje, poslanici prvog jesenjeg zasedanja Skupštine Srbije neće raspravljati o Zakonu o nacionalnim udžbenicima zato što je vraćen na doradu. Krivica se svaljuje na Martu Kos
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama
Nema više odlaganja, Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije, saopštila je uprava kompanije
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu
Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a
“Kad su baš teška vremena, tada se pokažu ljudi, lojalni najpre sebi, zatim svojoj porodici, bližnjima i državi. Pravda je danas možda najbliži konkurent poverenju. Ali mislim na čistu pravdu, lišenu ličnih interesa i svih surogata koji bi mogli da posluže kao zamena. Da citiram Adama Mihnjika – nama nije potrebna ni milost ni osveta, potrebna nam je pravda”
“Opšti utisak je da se ključne odluke ionako ne donose na sednicama Vlade, već u uskom krugu oko predsednika države. Iako formalno predsednik države nema ovlašćenja po Ustavu, on defakto diktira smer vlade, što se vidi i u svakodnevnoj praksi: na televiziji predsednik redovno objavljuje odluke o tome koji će projekti biti finansirani iz budžeta, koje će selo dobiti put ili kolika će pomoć biti dodeljena građanima posle neke nesreće, piše u ovogodišnjem izveštaju organizacije “Partneri Srbije”
Sagovornici “Vremena” – predstavnici proevropskih partija u Srbiji – slažu se da je u proteklih godinu dana došlo do značajne promene stava institucija i stranaka Evropske unije prema režimu u Srbiji. Ta promena je vidljiva čak i na mesečnom nivou
Arhivar moderne Borhesove Svetske biblioteke Alef (fiktivna personalizacija veštačke inteligencija, ChatGPT) o osam sati dnevno pred ekranima, pažnji čitalaca novina i rasutoj pažnji digitalnih čitalaca, o influenserima kao dvorskim ludama digitalnog doba, o “vestima ravne zemlje”, o čurnalizmu i brzini kao neprijatelju dubine, o sunovratu štampe u svetu i u Srbiji, o podršci koju pojedine zemlje pružaju kako bi očuvale štampu i kako značajni svetski listovi nastoje da održe štampana izdanja kao stub svog ugleda – i o nedeljniku “Vreme” kao paradigmi drame između Gutenbergove ere i digitalnog doba
Vučić je počeo da naziva petooktobarske promene Prvom obojenom revolucijom, dok je sada u toku druga
Nasuprot rasprostranjenom verovanju da je socijaldemokratija kapitalizam sa socijalističkim odlikama, ekonomska demokratija je mnogo bliža ovom idealu
Radeći na ovoj slici, Leonardo izmišlja novi umetnički žanr. Prikazujući oči i usne žene nekog firentinskog trgovca, on slika njen unutrašnji život. Mi gledamo površinu, ali on nam pokazuje unutrašnjost; gledamo naslikanu kožu, on nam predstavlja portret duše