Proza
Iz mehura intimeSergej Dovlatov: Pisma ženama; s ruskog prevela Natalija Nenezić; LOM, Beograd, 2022.
Sergej Dovlatov: Pisma ženama; s ruskog prevela Natalija Nenezić; LOM, Beograd, 2022.
Miljenko Jergović: Vjetrogonja Babukić i njegovo doba; Booka, Beograd, 2021.
U ekstremnim okolnostima čovek pokazuje svoje najgore, ali i svoje najbolje lice. To je antropološka konstanta. Rat je ekstremna situacija. Zemljotres je ekstremna situacija. Dok na ukrajinskom tlu ljudi, doslovno, trebe jedni druge, u zemljotresom razorenim turskim i sirijskim gradovima nepoznati ljudi, pritekli u pomoć sa svih strana sveta, urlaju od sreće kada izvuku nekoga ispod ruševina
Oprez nikada nije naodmet. Eto, recimo, vozovi. Kada se u devetnaestom veku Srbiji ukazala realna šansa da zemljom krene voz, zapodela se rasprava o toj đavoljoj napravi, te uopšte potrebi za njom, rasprava koja bi se po dubini besmisla savršeno uklopila u današnju Srbiju. Ili, recimo, atomska energija (bez dragocenih priloga iz Srbije, doduše). Čovek je prvo napravio atomsku bombu, a onda je počeo da se češka po glavi (drugim rečima: da razmišlja o posledicama), ali je bilo kasno. Možda je Helderlin u pravu kada kaže da upravo u opasnosti leži ono što će nas spasiti, ali i u onome što nas može spasiti nalazi se klica naše propasti
Luka Tripković: “Mora da je bio neki stvarno divan san”, 17. 1. 2003. – 2. 2. 2023, Galerija Kolarčeve zadužbine
Pet knjiga koje se neizostavno moraju pročitati u 2023. godini (ako to već niste učinili)
Evo šta rade desničari ovdašnji: najpre ponude nesuvislu tvrdnju koju niko ozbiljan ne bi izgovorio, kamoli uzeo u obzir, a onda se svojski potrude da je diskredituju. Na tom principu odbrane od nepostojeće pretnje nastaje jedno veliko i zbrkano, ali glasno, ništa
Borislav Pekić nije bio čuven po lapidarnosti. Svoje debele romane pisao je dugim rečenicama koje su odbijale mogućnost da ih zaustavi obična tačka – “uvek sam želeo da kažem sve”, izjavio je ne bez samoironije
Almudena Grandes: Frankenštajnova majka
prevod sa španskog Jasmina Milenković; Blum, Beograd, 2022
Ako njima, toj ljupkoj skupini građana koja piše za Putinovo propagandno glasilo, nasuprot, ne gajite simpatije prema masovnim ubicama i tiranima (bilo srpskim, bilo ruskim), pa se, što je još gore, zalažete za vrednosti poput slobode, na primer, onda ste ništarija, izdajnik, izrod i, uopšte, peder
“Okretanje glave od negativnih procesa – pogledajte, kod nas kao da se na javnoj sceni ne događa ništa, osim dvorskih i tabloidnih spletki – svakako neće dovesti do toga da problemi nestanu. Naprotiv, problemi će ubrzano metastazirati. Nema sumnje da poslednjih desetak godina prisustvujemo sistematskom zanemarivanju filozofije i humanističkih nauka. Decenijama se bezrezervno kliče forsiranju prirodnih nauka, tehnike, IT sektora, dualnom obrazovanju itd. Sada se čudimo tome kako su se u našim društvima ‘najedanput’ tako razmnožili i nabujali ekstremni stavovi u svim sferama života. Međutim, ni filozofi, fokusirani na svoje ‘privatne akademske probleme’, nisu pružili dostojan otpor te se i dalje baškare u svojoj ‘kuli belokosnoj’”
Almin Kaplan: Kućni ljudi, Buybook, Sarajevo, 2022; Bojan Savić Ostojić: Varvarin u Evropi, Kontrast, Beograd, 2022.