img
Loader

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda

Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije

Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki

Skupština Srbije

Sa Generalštabom pred Trampa

Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina

Gde je Srbija danas na “evropskom putu”

Beograde, imamo problem

Danas, kad se odlučuje o sudbini Srbije do 2050. godine, na vlasti je ista neodgovorna politička opcija kao i 1990/1991. Aleksandar Vučić i njegovi naprednjaci uspeli su da proćerdaju najbolju poziciju za ulazak u EU koju su nasledili 2012. godine i doveli do toga da danas Srbija bude iza Crne Gore, Albanije, Ukrajine i Moldavije. Evropska unija opet traži da se Srbija jasno izjasni da se vrednosno svrstava uz nju, kao i 1990/1991. Vlast zbog svoje radikalske suštine ne može da napravi takav izbor

Intervju: Ana Oreg, narodna poslanica PSG

Kako sam postala međunarodni terorista

Kada je obelodanjeno da sam bila na merama od maja 2024, setila sam se da je to period uoči lokalnih izbora u Novom Sadu. Izgleda da je njima bilo praktično da, prateći mene, prisluškuju i unutarstranačke razgovore u PSG, ali i celokupne predizborne opoziciono-koalicione dogovore i pregovore, kako bi znali šta opozicija planira za lokalne izbore. S obzirom na to da sam aktivno učestvovala u pregovorima, možda sam mogla da pomislim da sam ja ta koja je prisluškivana, ali ipak je sve to delovalo toliko suludo i besmisleno, pa o tome nisam ni razmišljala. Jedva sam u to poverovala i kada me je nazvao novinar “Danasa”, koji je došao u posed kompletne optužnice, i tražio da prokomentarišem ovo praćenje

Deseta godina mandata hrvatskog premijera Andreja Plenkovića

Kovači lažnog novca

Eskalacija ustašoidnih crnokošuljaša nije samo posljedica rata, nacionalističke indoktrinacije, revizionizma, političkih manipulacija, već izraz društvene zapuštenosti i socijalne besperspektivnosti o čemu Plenković uporno šuti ili opravdava nakaradnim “dvostrukim konotacijama”, u kojim je ustaški pozdrav “Za dom spremni” samo vršak ogromne nacionalističke, ustašoidne sante leda koja se valja ispod površine mora

Trupni portret

Gadovi

Reč iz naslova dolazi kao krik posle Bezrečice na sva nepočinstva, nepravdu i poniženja ove vlasti prema sopstvenim građanima

Aleksandar Dimitrijević

Unutrašnji glas

Glad i bol

Štrajk glađu takođe znači da se nadate da vreme koje protiče povećava pritisak i da će se zlotvori pokajati i iskupiti. Ovo je nenasilni oblik protesta koji ni u čemu ne ugrožava onoga protiv koga je usmeren, osim što apeluje na njegovu savest. I u tome leži velika opasnost štrajkova glađu – da možda pokušavate da utičete na savest tamo gde savesti i samilosti nema... A lako bi se moglo ispostaviti i da ti nemilosrdni što se sada smeju, pevaju i smišljaju politikantske ujdurme u sebi nose neku paklenu prazninu i glad, tako duboku i sveobuhvatnu da je baš ništa, nikakva gramzivost, vlastoljubivost, moć, bogatstvo, slava, nikad neće zasititi

TV manijak

Pravi ugao

Naslov emisije nije samo simboličan. On govori o toj preciznosti analize, nasuprot svakodnevnoj, višedecenijskoj izvitoperenosti društva u tranziciji

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

“Ja sam sveštenik Dragan Radovanović, sa parohije u Peći pri hramu Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Dolazim sa severa KiM, sela Banje kod Zubinog potoka. Ovde živim sa suprugom i sa dvoje maloletne dece”, predstavlja se otac Dragan. Danas su on i njegova porodica jedini Srbi u Peći

Demokratski socijalista na čelu kapitalističkog Njujorka

Proleće je u novembru

Mada je teško naći dva suprotstavljenija politička koncepta, Trampova i Mamdanijeva vizija Amerike delom su kompatibilne. Gde se završava predsednikova mantra o izdajničkim elitama, kreće gradonačelnikova briga o običnim ljudima; ono što predsednik naziva Mamdanijevim “komunizmom” počinje tačno tamo gde, po gradonačelniku, prestaje Trampov projekat “rasne dominacije” upakovan u “ekonomski populizam”

Kina

Korupcija je rđa, frakcija je kancer

Dok se na Zapadu spekuliše o “nestalim generalima”, u Pekingu se zapravo odvija redefinisanje uloge partijskog nadzora i načina kontrole nad vojskom. Ne radi se samo o čistki, već o postepenom procesu prenošenja kontrolnih mehanizama sa ljudi na algoritme. Veštačka inteligencija postaje ključni filter lojalnosti i među vojnim i među civilnim rukovodiocima

Intervju: Predrag Đurić, pisac

U potrazi za nedosanjanom domovinom

Neki tegovi, neki okovi kojima smo okovani pre 30, 40 godina još uvek nas stežu i šta god pokušavali da uradimo, stalno se vraćamo, kao pas koji je vezan za lanac pa u momentu kada već pomisli da je slobodan, da će moći dalje da potrči, trgne ga lanac i on shvata da je još vezan, da ne može dalje, da se od slobode nalazi još dalje nego što je bio

Beogradski jazz festival

Oseka i nada

Posle raznih otkazivanja, zabrana i bojkota, u, nadam se, poslednjoj sezoni nedavača budžeta za kulturu, naš najstariji i najveći džez festival, beogradski, oglasio se tek pred samo održavanje, bez uobičajene institucionalne pompe ušminkanih korisnika državnog novca. Kasni start i slabije finansiranje svakako su među važnijim razlozima obuhvatne oseke 41. izdanja BJF, ali nije sve loše: manje stranih izveštača, izostanak pratećih aktivnosti (foto-izložbe, promocije izdanja...), manje šankova za donekle proređenu publiku, ali i trajanje svedeno na četiri dana, pri čemu dve od tih večeri nisu bile preopterećene ponoćnim koncertima. Vrhunaca za pamćenje kao i uvek, a i neke pouke su tu

Novi album: Rosalia – Lux (Columbia)

Iskušenja Svete Rosalije

Mlada globalna španska zvezda Rosalia upravo je objavila revolucionaran album – pravi događaj sezone, koji vizionarski ukršta klasiku, pop i flamenko