img
Loader

O odlasku i povratku

Grad vs nešto manje

Ukoliko čovek ne teži da bude bog ili zver, ako je spreman da uči ili se priseća zaboravljenog, provincija će mu pružiti raskošan praznik potvrde identiteta

Intervju – Jelena Lengold, književnica

Ovo je moj izbor

"Ništa u našoj zemlji nije ravnopravno, pa ni položaj žena. Pitanje ženske ravnopravnosti samo je deo opšte ravnopravnosti. A kako te opšte ravnopravnosti nema ni u tragovima, naprotiv, onda je sve to o ženama u parlamentu samo deo farse"

Vreme i generacije

Od optimizma do straha od sutra

Bebi bumeri, generacija X, milenijalci… Danas su svi oni odrasli i formirani ljudi. Međutim, u protekle tri decenije svet se toliko promenio da ga neko ko je pao u komu 1990. i sada se probudio, verovatno ne bi prepoznao. Svet se promenio, a sa njim i ljudi. I ne, nije samo zbog interneta

1990–2020 – Od pisaćih mašina do 5G mreže

Troskok u naučnu fantastiku

Pre trideset godina još je postojao SSSR. Te 1990. godine Nelson Mandela je pušten iz zatvora, a Svetska zdravstvena organizacija je došla do zaključka da homoseksualnost nije bolest. Kucalo se na pisaćoj mašini, tek poneko je imao kućni računar, samo su stručnjaci znali da se razvija nešto što se zove World Wide Web, nije svako imao ni bežični telefon, nešto nalik mobilnim telefonima moglo se videti u naučnofantastičnim filmovima, a pametni telefoni su bili nezamislivi. Te godine, kada se ujedinila Nemačka i kada je Slovenija na referendumu izglasala izlazak iz SFRJ, osnovan je nedeljnik "Vreme"

Živorad Vasić, potpredsednik Delta holdinga

Sava Centar je vredan, ali ne i profitabilan

"Uslovi za kongresni turizam danas su daleko od optimalnih. Sava centar zaslužuje da sačuva svoj izgled i namenu, a da li će Delta učestvovati na javnom tenderu, zavisi od procene eksperata"

Tri decenije višestranačke Srbije

Ruženje parlamentarizma i demokratije

Još ranih devedesetih pojavile su se negativne asocijacije na pojam demokratija, jer su pokušaj uvođenja demokratije pratili raspad Jugoslavije, ratovi, inflacija, nemaština, kriminal. S tim negativnim asocijacijama povezanim s tranzicijom, pa još i partokratijom koju je zapatilo Miloševićevo doba ali je svoju razradu i vrhunac doživela sa Aleksandrom Vučićem na vlasti, demokratski pokušaji uređenja države nisu imali mnogo šansi

Vlada na bespuću

Ni koaliciona, ni koncentraciona – Vučićeva i božja

Čini se da će ova "druga Brnabićkina vlada" biti vlada konačnog raskida sa "ruskom opcijom" i označiti konačno postavljanje Srbije na "evro-atlantski" i proamerički kolosek. Bilo da je tako ili nije, sasvim je sigurno da će Vučić i njegovi emisari nastojati da stvar upravo tako predstave u zapadnim ambasadama i medijima. Baš kao što je sigurno da će za unutrašnje potrebe i na fakultativne teme "srbovati" i "rusovati" kao nikad pre, a pomenuti zaokret kriti kao zmija noge

Navigator

Plati, pa ćeš znati

Pametni ljudi prave prognoze za vreme kada sigurno neće biti živi, kako bi izbegli podsmevanje okoline zbog promašaja. Ali, na tridesetogodišnjicu "Vremena" nekako je red da se predvidi kako će mediji izgledati za još toliko vremena, a zgodno se namestilo da to bude 2050. godine. Autor se nada da će biti u mogućnosti da za tadašnje "Vreme" napiše tekst o svojim mladalačkim zabludama i promišljanjima o budućnosti medija

Coca-Cola

Nauči, primeni, kreni!

Coca-Cola HBC kroz interaktivne online radionice nastavlja da pruža podršku osnaživanju i profesionalnom razvoju mladih u Srbiji

Pomalo lično i veoma nostalgično sećanje na FK »Vreme« (1994–2008)

„Čelzi“ iz Mišarske

"Ma, svi smo znali da vi naveliko ‘švercujete’ igrače, ali smo vas s vremenom zaista zavoleli, i kao protivnike i kao drugare", rekao mi je jednom prilikom Milovan Vukićević, kapiten ekipe Radio Beograda, našeg "večitog rivala"

Neka vrsta redakcijske hronike

Pet adresa »Vremena«

Dug put je za nama, ali to nam i nije glavna tema. Računamo, dokle god je opipljive i žive energije u onome "šta ima za sledeći broj", dok je nama onih stolica iz doba esencije "Vremena", dok je starih i novih esencijalnih saradnika i esencijalnih čitalaca – dobri smo, a ima nade i za bolje

Prvi broj »Vremena« izašao je 29. oktobra 1990. godine

»Vreme«, nedeljnik novog talasa – prvih trideset godina

Pokrenuto 1990. kao njuz-magazin po ugledu na "Tajm", "Njuzvik", "Vremja", "Špigl" ili "Ekonomist", u kojem ima prostora i za iznošenje ličnog stava i moralnog apela, "Vreme" tri decenije u teškim uslovima neguje novinarstvo zasnovano na činjenicama, analiziranim onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje...

Dragoljub Žarković (1951–2020)

»Vreme«, prvih deset godina

Na tridesetu godišnjicu od pojavljivanja prvog broja nedeljnika VREME na kioscima, objavljujemo dva teksta našeg višedecenijskog glavnog urednika napisana povodom desete godišnjice i hiljaditog broja

Ova situacija

Trideset ludih godina

Zašto igramo pionirsku ulogu već trideset godina kao prvi privatni medij u Srbiji? Zbog čega za razliku od svih ostalih pokrenutih 1990. ili 1991. jedini postojimo i danas? Za kakve se vrednosti zalažemo i protiv čega se borimo? I kako ćemo odgovoriti deci kada nas budu pitala šta smo radili tokom tri poslednje decenije iskušenja svih vrsta

Povratak »Borata«

Borat u Beloj kući

Šta uopšte da radi siroti seksista i rasista iz Trećeg sveta ako je kormilo Prvog sveta u ručicama njegovog mentalnog sabrata s nešto manje pigmenta?

Intervju – Danijel Server

Vučić neće priznati Kosovo

"Sasvim je sigurno da bi se neki građani Srbije usprotivili ako bi Amerikanci direktno podržali nekog od kandidata u Srbiji, kao što smo mi učinili sa Vojislavom Koštunicom 2000. godine. Ali iskreno, niko osim američkih Srba nije primetio entuzijazam Beograda oko Trampa. Američki Srbi možda mogu da utiču na izbore delimično u Ohaju, mada ni to nije odlučujuće"

Intervju – Boris Dežulović, kolumnista i pisac

Samo je Tito umro na vlasti

Pre tačno trinaest godina, recimo, u novembru 2007, "Večernje novosti" – pronađite negde taj broj – na naslovnoj su stranici kao glavnu temu najavile "Srbiju budućnosti 2020". "Godine 2020. Srbija će biti razvijena zemlja i članica Evropske unije", pisalo je u Večernjim, "prosečna plata biće 1.200 evra, penzije oko 500, a nezaposlenost će se smanjiti na svega pet odsto". Danas, u novembru 2020, Srbija je, kako vidite, ista kao 2007, samo gora. Nije to lepo čuti, ali trideset godina kasnije izvesno je kako su i Hrvatska i Srbija istorijski nepopravljivo propali projekti, i što pre to shvatimo, dulje ćemo živeti u nekoj koliko-toliko uređenoj evropskoj provinciji, pizditi na evropske elite, svirati klavir i pričati deci poučne priče o tome kako su naše krunjene glave završile na seoskim grobljima

Intervju – Rambo Amadeus

U muzici se laganje ne zamera

"Kapital se ovdje jedva zadrži u istim rukama dve generacije – s oca na sina, unuk obavezno ostane kratkih rukava. Takođe, u zadnjih stotinjak godina, unuk se nikada nije rodio u istoj državi u kojoj i deda, pa je teško očekivati i da se kapital skrasi kod nove elite"

Kratka kultura sećanja

Kontekst nastanka »Vremena«

Iako je Miloševiću, kao i svim vladarima posle njega, RTS bio jedna od najvažnijih karika vlasti, aparatčici imenovani na uredničke pozicije zavodili su red i u manjim redakcijama: iskusnim novinarima dodeljivani su ponižavajući zadaci, dok su iz kabineta stizali gotovi tekstovi – preteče onih koji će svoj procvat doživeti devedesetih. Za ovu priliku dovoljno reći da je ta situacija dovela do masovnog pregrupisavanja, prelaska novinara iz jednih medija u druge i – postepeno – pokretanja novih medija koji će tokom istih tih devedesetih osvetlati obraz inače ukaljanog novinarstva

TV manijak

Trideset godina zdravog razuma

Televizija predstavlja mnogo više od medija masovne komunikacije. Ona je istovremeno hronika vremena, ali i neobično važan stvaralac identiteta, moćno oružje političke propagande i kontrole društva. Zbog toga je proteklih trideset godina istorije "Vremena" ujedno i istorija borbe za demokratizaciju društva i slobodu medija, prvenstveno televizije