Loader

Junakinje našeg doba: Milica Đurđević Stamenkovski

Ministarka za ventilatore i globalnu agendu

Nama je na čelu Ministarstva za brigu o porodici žena koja ne veruje u akušersko nasilje, koja podržava restriktivne zakone o reproduktivnim pravima, a sve to u vreme dok ekipa oko Donalda Trampa sprema “Projekat 2025” koji, između ostalog, treba da u potpunosti ukine pravo na abortus i ograniči pristup kontracepciji

Istraživanje: Propaganda na mreži Iks

Digitalna politika Aljbina Kurtija

Dominantni narativi tokom perioda istraživanja mreže uključuju potenciranje srpskih ratnih zločina na Kosovu, konstantne provokacije, kritiku i vlasti i opozicije u Srbiji, istorijski revizionizam, korišćenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici da se Srbi okarakterišu kao genocidan narod, promociju albanskih ratnih zločina iz rata na Kosovu, negiranje zločina OVK-a, ali i napadanje albanskih pripadnika civilnog društva na Kosovu koji nisu pristalice Kurtijevog Samoopredeljenja (na slici)

Intervju: Zoran Kostić Cane, muzičar i pesnik

Piramidalna štednja mozga i druge priče

“Neorgansko vreme stvara neorganske ljude. Neorganski ljudi stvaraju neorganska mišljenja. Znači, mi sad živimo u jednom veštačkom, neorganskom svetu. U jednoj velikoj tehnološkoj devoluciji. Ma koliko nam se činilo kako čovek sad ide kud hoće, da imamo tu veštačku inteligenciju – mi sad živimo u devolutivnom vremenu. Svaka ljubav i sva osećanja prognani su iz sistema koji vlada sada. Jer, to pokazuje slabost, a čovek koji ima slabost nije potreban nikome. Ovde su potrebni čvrsti ljudi, koji će lako da žive tuđe direktive”

Intervju: Mark Tomson, fizičar, Univerzitet u Kembridžu

Uzbudljivo otkrivanje nepoznatog

“Razlog za to što Evropa može i dalje da bude najbolja i da se takmiči leži u 70 godina istorije u Cernu. To nije samo vreme. Cern ima ovaj divan kompleks akceleratora, ne samo LHC, to su svi prstenovi koji vode u LHC, to je 70 godina ulaganja, što je teško reprodukovati. Teško je reprodukovati i to što CERN ima oko 2500 zaposlenih, uglavnom inženjera i tehničara, i oni su apsolutno briljantni i imaju ogromno znanje. Zahvaljujući osoblju u Cernu, kada CERN nešto izgradi, to radi”

TV manijak

Vive la France!

Otvaranje Olimpijade u Parizu u svom je šarenilu praznik slobode za koju stalno traje borba, za razliku od sletova na nekim od ranijih ceremonija, jer su oni uvek ogledalo totalitarizma

Nuspojave

Vreli zec za Tamaru

Izopačenim režimima ove vrste treba po jedan dinko gruhonjić na svaka dva-tri meseca kao pogonsko gorivo. On(a) će nešto reći, oni će mu/joj dopisati deo teksta koji im je potreban ili će ga protumačiti na sebi svojstveno bolestan način i zatim tu opaku konstrukciju rastrubiti na sve četiri strane sveta, i eto efekta zvanog “shit hit the fan”

Unutrašnji glas

Čovek je čoveku saradnik

Primatolozi su nam pokazali da u prvih osamnaest meseci za mladuncima šimpanze zaostajemo u skoro svemu, da bismo onda stekli prednost u samo jednom – doduše, presudno važnom – svojstvu. Jedinstven za nas jeste kapacitet da se zajednički usredsredimo na rešavanje istog problema, ma koliko dugo taj proces mogao da traje, i da, po njegovom završetku, podelimo nagradu

Lični stav

Dvosekli mač gromovite eksplozije javnih ulaganja

Institucionalni manevar izuzimanja brojnih projekata od važećih procedura kontrole i selekcije prosto je bogomdan za pojavu korupcije i njeno nesmetano bujanje. Tu je smešten najvažniji činilac u arhitekturi faktora kojima bi se pokušalo razjasniti silno širenje javnih investicija u Srbiji od 2018. naovamo

Lični stav

Kada presuše izvori

Ako ne bude odlučnosti da se odupremo rudarskim kompanijama, ako ne uočimo da i kineske i sve druge žele isto što i zapadne, tada će sudbinu Borskog basena podeliti čitava Srbija. Prodaja mineralnih resursa uz žrtvovanje životne sredine obezbeđuje male prihode i velike štete

Duh vremena: Rađanje muzike iz grčke tragedije

San o slobodi Mikisa Teodorakisa (2)

Kao umetnik i borac, akter i žrtva, ostavio je pečat u grčkoj kulturnoj i nacionalnoj samospoznaji nakon balkanskih ratova, Velikog rata, katastrofe 1922. u Maloj Aziji, diktature Metaksasa 1936, Drugog svetskog rata (1941–44), Građanskog rata (1946–1949) i vojnog režima 1970-ih. Uvažavan je kao ikona internacionalističke levičarske poetike slobode i priznao je da je došao kraj utopije za koju se kao komunista borio celog života. Kao umetnik, u svojevrsnoj Odiseji, sakupljao je i objedinjavao rasute elemente helenizma od antike, preko Vizantije do savremenih pesnika i opore narodne umetnosti. Njega i njegovu epohu nadživelo je više od 1000 dela – od muzike sfera i opere Antigona, preko Pesme mrtvog brata do sirtakija Grka Zorbe

Intervju: Miljenko Jergović

Pisac ne zna odgovore na pitanja koja postavlja

“Pišem zato što moram, a o prirodi tog moranja teško bi bilo na ovom mjestu govoriti. Tek to je neka velika tema, o kojoj se, pak, ne može govoriti iz perspektive dokonog profesora i teorijski fundiranog književnog znanstvenika. To je nešto o čemu se može govoriti samo iz perspektive pisca, baveći se vlastitim slučajem. Pisanje romana, izmišljanje svjetova, imaginiranje, sve su to posljedice neke unutarnje nesavršenosti i nedovoljnosti. Pišući, ja zapravo radim ono što sam radio u vrijeme dok sam se sam sa sobom igrao ispod stola usput prisluškujući što drugi govore”

Festival evropskog filma Palić 2024. (drugi deo)

Levo-desno, nigde mog (art)hausa

Runarson dovoljno hrabro pod onu poslovičnu lupu stavlja tu kanda neprekidnu javno izražavanu potrebu mladih da što opsežnije i što pomnije osete ono što smatraju pravim životom u najstvarnijoj od svih njegovih stvarnosnih dimenzija, ali u trenu bivaju sluđeni i pometeni kada im se baš taj istinski život zbilja i dogodi

Bioskop: Tornado 2 i Dedpul i Vulverin

Konfekcija, ali najbolja

Da se ne zavaravamo, nema tu prave umetnosti i “dubine”, ali ima dosta veštine i gledalačke radosti – što je nešto što bioskopska publika ume da prepozna i nagradi

In memoriam: Arpad Vicko (1950–2024)

Čovek dveju kultura

Uvek iza ljudi ostaje praznina, ali kada nas napusti neko ko je sam činio kulturu u kojoj je živeo, praznina je nemerljiva. U toj kulturi ostaje rupa koja se ničim ne može nadoknaditi

Povodom izložbe

Autor Titovog portreta iz čitanki

Glavni događaj na beogradskoj likovnoj sceni ovog leta je retrospektivna izložba o velikom umetniku Đorđu Andrejeviću Kunu, povodom 120. godišnjice od njegovog rođenja. Ovo je priča osobe koja je o njemu tokom godina slušala, čitala i čije su se sudbine članova familije, kasnije će se ispostaviti i tazbine, u određenim životnim momentima preplitale

Intervju: Katarina Fajgelj

Nadilaženje granica flomasterom

“Pred patnjom razum zaćuti. Ima naučno objašnjenje za to: kreativnost i racionalnost nisu smešteni u istom delu mozga. Kad racio radi, kreativnost ćuti i obrnuto. Ali možemo gledati i na duhovni način, jer nas patnja skrušava, slama naš ego, osećamo se manje kao stanovnici ove zemlje i bliži Bogu”

Esej

Da li je Sokrat otkazao sebe

Tekst koji sledi je iz “Iz rediteljske beležnice” i dogodine će biti u istoimenoj knjizi. Nastao je povodom drame Hauarda Brentona Ućutkivanje Sokrata premijerno prikazane u Londonu pre dve godine, koja će, u režiji Nebojše Bradića, biti premijerno izvedena u avgustu u Centru za kulturu Tivat, a zatim i u Beogradu u Bitef teatru