Loader

Prosvetitelji naših dana: Александар Шапић

Opismenjavanje Srba na ulični način

Predlog gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića da na Beogradskoj autobuskoj stanici, ali i na tablama sa nazivima ulica budu ćirilica i engleski jezik, otvara mnoga pitanja, a svi mogući odgovori su smejurija. U beogradskoj opštini Zvezdara postoji ulica koja se zove Kisela voda. Hoće li biti prevedena kao “Mineral water” ili “Sparkling water”

Dan mrmota: Jesen 2023. i 2024.

Država koja ne drži reč

Obećanja od kojih je prošlo godinu dana, a za neke i više, nisu održana bez obzira na to što u slučaju prosvetnih radnika postoji potpisan Protokol, a u slučaju poljoprivrednika, samo pre nekoliko meseci potpisan Sporazum. Šta dalje sa protestima prosvetara i poljoprivrednika

Intervju: Verica Marinčić, glavna i odgovorna urednica IN Medija

Ko ne tuži, izdao je SNS i predsednika

Portal IN Medija objavio je da je opština Inđija u paketiće za decu iz karate kluba “Sensei” između ostalog strpala i med za potenciju “Fruškogorski skočko – radost u kući”. Urednica portala Verica Marinčić kaže za “Vreme” da se uskoro gradom pronela vest o “istrazi” koja treba da ustanovi ko je joj to dojavio, te da će se predsednik Vučić u vanrednom obraćanju oglasiti povodom skandala: “Na samom kraju agonije, ucena i pritisaka, roditelji su javili da je doneta odluka da svi roditelji treba da tuže IN Medija, a ko ne tuži time će pokazati da je on taj koji je vest o medu preneo nama”

Prirodna bogatstva – voda

Kopači srpskog bunara

U Beogradu se vodosnabdevanje rešava kombinovano – oko 3427 litara vode koja se koristi svake sekunde je podzemna voda, dok 3460 litara dolazi iz reka. Ovako izbalansiran odnos nije prisutan u ostatku Srbije gde je čak 18900 litara poteklo od podzemnih izvora, 3065 dolazi iz akumulacija, a 4880 iz rečnih tokova. To znači da se više od 70 odsto vodosnabdevanja oslanja na podzemne vode. Otkako se pitanje kvaliteta podzemnih voda bolje i detaljnije nadzire, došlo je do pomaka u njihovom kvalitetu u Evropskoj uniji. U Srbiji je, nažalost, situacija drugačija

Vlast i natalitet

Deca se ne mogu naručiti i platiti

“Novčana pomoć koja se pominje u spotu Ministarstva za brigu o porodici više deluje kao uteha unesrećenom nego kao podsticaj srećnom ocu koji istinski želi više dece”, kaže za “Vreme” sociološkinja Nada Sekulić. A prema istraživanju Centra za mame, navodi Jovana Ružičić iz ovog udruženja, “svaka deseta žena u Srbiji ne želi da više ikada bude majka nakon što proživi akušersko nasilje”

Nuspojave

Soko i turul ptica

Nedoumice jedino može biti da li je Vučićeva intervencija spontani odgovor na autentičnu tupost i primitivizam njegovih “kadrova” – što je, znajući kakve krševe okuplja, sasvim moguće, ili je ipak inscenirani igrokaz u kojem je reditelj svojim mizernim statistima dodelio uloge dežurnih idiota

Lični stav

Redukovani srpski identitet ili nacionalistički kuvar

Vlast godinama teži da pobegne od odgovornosti i usluga koje treba da obezbedi građanima, a sve čvršće stiska oblast sile i prinude. Da bi to stanje ostalo neupitno, radi se na smanjenju potreba građana reklamiranjem siromaštva. Otud dolazi i promocija i forsiranje zamrznutog, neaktivnog, pasivnog, destruktivnog i malodušnog etničkog patosa umesto sagledavanja, razumevanja i promocije sveg dobrog sadržaja ovog prostora i građana koji na njemu žive

TV manijak

Alijansa za baterije, skupštinska i globalna

U govoru ministarke Handanović taksativno su nabrojane sve izjave prolitijumskih stručnjaka koje ste mogli čuti i videti na gostovanjima prethodnih meseci. Zaista, neko je sistematski i uporno zaluđivao istim poluistinama gledaoce na svim kanalima redom

Unutrašnji glas

A šta ćemo s mentalnim zdravljem

Pre više od dvadeset godina, Svetska psihijatrijska organizacija objavila je da najveći problem nisu ni poremećaji ni tretmani, već stigmatizacija. Jednostavno rečeno, nije problem u tome što je neko, na primer, depresivan, problem je u tome što mi koji živimo s njim i oko njega još nismo dovoljno evoluirali da bismo mogli i dalje da ga, uprkos trenutnom mentalnom poremećaju, vidimo kao osobu, da ga se ne bojimo gotovo automatski, te da bismo umeli da se prema njemu postavimo s ljudskošću i saosećanjem

Bliski istok

Između raketa i geopolitičkih interesa

Dok se globalni akteri bore za prevlast, civili – pre svega Palestinci – najviše su pogođeni i zarobljeni u vrtlogu nasilja, nesigurnosti i nemoći. Velike sile balansiranjem između svojih političkih interesa svode civilne žrtve na apstraktne brojeve u izveštajima međunarodnih organizacija

Evropska medijska regulativa

Život u teoriji zavera, laži i spinovanja

Onomad, kada se rađao, mnogi su verovali da će internetski prostor biti predeo beskrajne slobode izražavanja. To su bili davni, pionirski, infantilni dani. Stvar se promenila, đavo je odneo šalu, usledila je internetska osveta. Tzv. toksični sadržaji doveli su do narušavanja poverenja u državne institucije i medije, ugrozili slobodne izbore, građanima otežali mogućnost donošenja odluka na osnovu valjanih informacija i, paradoksalno, omeli slobodu izražavanja. Prema jednom istraživanju, 83 odsto građana Evropske unije veruje da atomizovani medijski inženjering ugrožava demokratiju

BITEF 2024 (2)

Lepota ili ipak hrabrost?

Ako pokušamo da sažmemo festival u jedan utisak, onda bismo mogli reći da je moto festivala ne kako lepota već – hrabrost (ne)će spasti svet. Naime, sve predstave koje smo gledali, naročito u drugom delu festivala, govore o različitim vrstama hrabrosti (i kukavičluka) i umetnički su hrabre na veoma različite načine

Bioskop: Bauk

Košmar po meri preosetljivih

Jednostavan zaplet o dečaku Savi, tananoj duši oslonjenoj na bogat unutašnji život a omeđenoj i sputanoj realnošću i stvarnim svetom sa kojim je čeka neizbežan čeoni sudar, predstavljao je kanda i jedino moguće polazište za film koji želi da gledaocima ubedljivo predoči jedno u biti veoma apstraktno duševno stanje kao što je Savino

Jubilej

Čehovljevski golubije sivi svet

Sto dvadeset godina od smrti Antona Pavloviča Čehova povod je izložbi Univerzitetske biblioteke Anton Pavlovič Čehov: liričar u prozi i drami. Ovo je 22. izložba ciklusa “Klasici svetske književnosti – jubileji” koji se u Univerzitetskoj biblioteci odvija od 2010. godine

Povodom knjige

U haosu moralizama

Galama identiteta nije puka ideologija beskrajne tolerancije različitosti nego funkcionalni nemir kapitalizma koji ovom bukom upravlja – teza je knjige Identitetske politike Dejvida Pilgrima

Feljton (3)

Kralj Aleksandar nije u Beogradu

Devetog oktobra navršilo se 90 godina otkako je u Marselju ubijen Aleksandar Karađođević, kralj Jugoslavije. Nakon atentata njegovi spomenici su nicali širom Kraljevine Jugoslavije, kao i Francuske u kojoj je kralj ubijen. Devet decenija kasnije spomenici u Francuskoj stoje na mestima na kojima su postavljeni, nisu ih sklanjale ni nemačke okupacione vlasti 1940–1944, dok sudbinu statua i bista po gradovima bivše Jugoslavije prate brojne kontroverze i nepoznanice. Ovo je poslednji nastavak te priče